Kolinda Grabar-Kitarović prva je osoba na čelu države koja zna da je predsjednica samo polovice hrvatskih građana, a ne svih. Tako se i ponaša. A to se vidi od odnosa prema Titovoj bisti u Uredu predsjednika do odnosa s premijerom Zoranom Milanovićem, tvrdi politički analitičar Žarko Puhovski, koji ne dvoji da se novoizabrana šefica države uključila u predizbornu kampanju u korist HDZ-a.
Njegov kolega Davor Gjenero kaže da nitko ne može biti politički neutralan, pa tako ni Kolinda Grabar-Kitarović. "Do sada nisam vidio ništa dramatično što bi išlo u korist njezine stranke HDZ-a. Pismo premijeru u kojemu ga poziva na ostavku nije pisano niti izrečeno u smislu djelovanja predsjednice u okvirima njezinih ovlasti. Poziv na ostavku javna je izjava koja nije sporna", smatra Gjenero.
Stranačka politika Pantovčaka
Premda različito ocjenjuju ponašanje nove šefice države, obojica je vide u aktivnoj ulozi tijekom kampanje za iduće parlamentarne izbore. Proanaliziraju li se njezini prvi potezi, lako se može zaključiti da nisu stihijski, nego se predsjednica idealno uklapa u strategiju HDZ-ova osvajanja vlasti. U prepiskama s premijerom Zoranom Milanovićem iščitava se namjera da šefa SDP-a izvuče na čistinu i izazove izravne konfrontacije. A dok se sučeljava s predsjednicom države, njegov pravi politički rival, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ostaje po strani. Grabar-Kitarović bi mogla biti HDZ-ov odgovor na SDP-ovu strategiju personalizirane kampanje u kojoj su Milanoviću poželjna sučeljavanja s Karamarkom budući da je procjena SDP-ovih stratega da je u tim duelima bolji od HDZ-ova lidera.Iz vrha SDP-a poručuju da je taktika prozirna i da se Milanović neće upecati.
"Karamarko se ne može skriti iza predsjednice države. On će se morati konfrontirati na temama koje su bitne za građane", kaže jedan od lidera stranke na vlasti. Njegove riječi u praksi potvrđuje trenutačna SDP-ova reakcija na najavu s HDZ-ove gospodarske konferencije o mogućem slabljenju kune. Premijer je istoga časa prozvao HDZ i poručio da će braniti tečaj jer bi u suprotnom egzistencijalno ugrozio građane zadužene u eurima, a pritom ne bi povećao izvoz. Valja napomenuti i da je nekoliko dana prije toga Milanović, unatoč svom temperamentu, vrlo umjereno reagirao na želju predsjednice da odlazi na sjednice Europskog vijeća (premda po svojim ovlastima nema što tamo raditi), a pokazao je i kooperativnost u održavanju sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Puhovski ipak ne vjeruje da će premijer izbjegavati sukobe s predsjednicom.
"On je "huligan" i uživa u sukobima. Osim toga, ti mu sukobi i politički odgovaraju jer kroz njih dobiva poziciju zaštitnika lijeve i liberalne Hrvatske pred desnicom", kaže Puhovski i napominje da predsjednica svaki put kad izlazi iz svojih ustavnih gabarita Milanoviću daje ulogu onoga tko brani ustavni poredak.
Gjenero misli da premijer, kao i cijeli SDP, ima agresivan stav prema predsjednici Grabar-Kitarović, što je dovodi u neugodnu poziciju. "Ona ima tanak legitimitet. Milanović je rekao da je narod jasno govorio kada je on bio izabran, a da je kod njezina izbora mrmljao", podsjeća Gjenero na premijerovu opasku iz koje, kaže, proizlazi vrhunski bezobrazluk prema predsjednici jer joj poručuje da može doći na sjednicu Vlade i šutjeti. Na pitanje tko ima koristi od sukoba između Milanovića i Grabar-Kitarović odgovara da je taj tip odnosa nepodnošljiv na dulje vrijeme, a prijeti da bi mogao trajati do jeseni ili zime. "Karamarku to možda pomaže jer će ga rasteretiti političkog pritiska sukoba s Milanovićem, a s druge strane dezavuira Milanovića u biračkom tijelu koje nije najžešće vezano za njega", zaključuje Gjenero.
Razlike u retorici
Analizira li se uloga predsjednice države u predizbornoj kampanji, onda je nezaobilazan sadržaj njezinih aktivnosti. A on bi se mogao sažeti u poruku da je socijaldemokratska opcija koju imamo na vlasti sve samo ne socijalna i da je okrenula leđa sirotinji i radništvu. Ne treba ulagati previše truda da ove tvrdnje uhvate duboko korijenje. Uostalom, HDZ-u uopće nije cilj preusmjeravanje birača sklonih ljevici i lijevome centru u desni tabor (što je praktično nemoguće), nego je dovoljno odvratiti ih od SDP-a i drugih stranaka Kukuriku koalicije i preusmjeriti ih Živome zidu.
Posljednje istraživanje IPSOS PULS-a s početka mjeseca pokazalo je veliki rast potpore HDZ-u, pad SDP-u te pozicioniranje Živog zida na mjesto treće političke opcije po potpori birača. Ovakav je trend HDZ-u savršen i samo ga treba održati. S forsiranjem gospodarsko-socijalnih tema predsjednica bi to i mogla, a Živom zidu sigurno ide naruku njezin zahtjev za ocjenu ustavnosti dvaju članaka Ovršnog zakona, kao i zahtjev Vladi da do kraja krize suspendira ovrhu nad nekretninama koje su ovršeniku jedine i služe mu za stanovanje.
"Problem HDZ-a jest što je dopustio da se u javnosti govori o svjetonazorskim podjelama, a manje o katastrofalnim javnim politikama ove administracije. Predsjednica Grabar-Kitarović počela je govoriti o pogreškama u europskoj politici, no očekivao bih da više upozorava na propuste u euroatlantskoj politici, da jasnije govori kako je hrvatska energetska diplomacija ostala na razini deklaratornih izjava, a da nema realnog utjecaja Hrvatske u geopolitičkom smislu", kaže Gjenero. Njegova je ocjena da će predsjednica kao pragmatična i umjerena osoba pomoći u afirmaciji HDZ-a, to prije što upozorava na promašene Vladine politike koje se tiču gospodarstva, dok HDZ forsira teme ustaša, partizana i lustracije.
Dok se retorika HDZ-a (barem za ovu godinu u kojoj se vodi kampanja) podijelila na tvrdu i nacionalno obojenu, koju verbalizira Karamarko, i umjerenu s naglaskom na životne teme i standard koju promovira predsjednica države, SDP-ova je taktika drugačija. Budući da su na vlasti, povlače poteze (porezi na dohodak, oprost duga, zamrzavanje tečaja franka, energetska solidarnost, zakon o osobnom bankrotu, zapošljavanje mladih...) koji će građanima pomoći da malo lakše dišu. No, osim toga kampanja je potpuno usmjerena na premijera. Milanović je neprestano na terenu, svakoga je dana u drugom mjestu, obilazi "obične" građane, jede u pučkoj kuhinji, skija se u Gorskom kotaru i pritom kao i svi drugi izletnici stoji u redu za vučnicu.
Poruka je da imamo premijera koji je među ljudima i koji ih razumije, ali i donosi odluke. Nakon što je presjekao sa švicarcem, Milanović nastavlja s praksom da biračima na svakom koraku pokaže neustrašivost. Tako se i neki dan na Rabu vrlo jasno postavio u vezi s istraživanjem nafte i plina u Jadranu. "Imamo ponude najeminentnijih istraživača na svijetu, koji su spremni uložiti. Možda ništa ne pronađu, ali možda pronađu milijarde. I što onda ako tu priliku propustimo zbog mišljenja manjine? To je odluka koju ne mogu donijeti sam, pa bi bilo najbolje da idemo na referendum", rekao je Milanović stavljajući u prvi plan Vladin cilj, posljedice njegova bojkota i krivca.
Ipak, premijer je svjestan da mu ekonomski pokazatelji koji naznačuju blagi pomak prema naprijed i mjere koje bi donekle trebale olakšati život građana neće donijeti pobjedu na izborima. Presudna će biti druga računica. Ona se svodi na motivaciju vlastitog biračkog tijela i koalicijski potencijal.
Predsjednički su izbori pokazali da su birači u jednakom omjeru podijeljeni na lijevu i desnu opciju, što znači da su bazeni u kojima pecaju obje glavne političke opcije podjednaki. Trenutačno izgleda da u HDZ-ovu ima više ribe, no politički analitičari upozoravaju da to ne treba uzeti zdravo za gotovo i da bi izbornog pobjednika moglo presuditi nekoliko zastupničkih mandata.
Prema anketama, HDZ sve bolji
Prema anketama, HDZ stoji sve bolje. Istraživanje IPSOS PULS-a s početka mjeseca govori da je dosegao potporu od 28,7 posto (u svaki rezultat ankete treba uračunati moguću statističku pogrešku od +/- 3 posto). HDZ, za razliku od SDP-a, ima stabilnu koaliciju s osam stranaka, ali istraživanja ne pokazuju da mu partneri donose pozitivnu sinergiju. Ovo posljednja govori da HDZ-ova koalicija ima podršku 31,9 posto birača. "HDZ je definirao svoju koaliciju i nema je interesa širiti. S koalicijskim partnerima dobiva 40 posto glasova, a to mu znači više od 50 posto mandata budući da će se na lijevom bloku glasovi razdijeliti u dvije koalicije", prognozira Gjenero, koji smatra da bivši predsjednik Ivo Josipović i SDP-ovi partneri u Kukuriku savezu kuju planove koji će za lijevu političku scenu značiti gubitak vlasti.
Od četiri stranke Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS i HSU), zasad je izvjesno da zajedno idu na izbore samo SDP i HSU, a još bi im se mogli pridružiti Laburisti. Posljednje mjerenje podrške birača pokazalo je da je SDP-u podrška pala na 19,8 posto, da su Laburisti na najnižem rejtingu otkad postoje od 0,5 posto, a HSU ima podršku 1,5 posto. Vrlo loše stoji i HNS sa 1,6 posto podrške, dok IDS ima podršku 1,8 posto, no čvrsto stoji u svojoj izbornoj jedinici. No, HNS i IDS razvijaju strategiju izlaska na izbore zajedno s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem. Kako se može čuti, Josipović bi trebao formirati neovisnu listu kojoj bi bio na čelu, a ta bi lista išla na izbore u koaliciji s HNS-om i IDS-om. Da te informacije nisu bez osnove, govore i postupci HNS-ovih članova Vlade čije ponašanje u posljednje vrijeme više podsjeća na provođenje Josipovićeve politike Trećeg puta nego na ljude koji čine tim Zorana Milanovića.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je, primjerice, nakon vrlo neugodne prepiske između predsjednice Republike i premijera o sazivanju sjednice Vlade, pri čemu se predsjednica postavila kao nadređena premijeru i ministrima koji bi joj morali polagati račune, otišao na Pantovčak i konzultirao se s predsjednicom o gospodarstvu. To nije potez člana Milanovićeva tima, već je potez istaknutog člana HNS-a koji demonstrira otklon od politike Zorana Milanovića, Vlade i SDP-a. Da Vrdoljakov pohod u predsjedničke dvore nije slučajan, još je dodatno potvrdila predsjednica HNS-a i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, koja je kod Grabar-Kitarović bila u srijedu.
"Znamo da stranke s kojima bismo mogli koalirati ne stoje dobro i svjesni smo kakav nam je koalicijski potencijal. No, s istim se problemom suočava i HDZ i tu ne stoje ništa bolje od nas. SDP sigurno stoji na dvadesetak posto podrške birača, a ona može biti samo veća, što znači da možemo pobijediti na izborima", kaže naš sugovornik iz vrha SDP-a.
Gjenero je uvjeren kako je model po kojemu je Ivica Račan osvojio vlast 2000. godine za današnji SDP poguban. Tada je SDP išao na izbore u koaliciji s HSLS-om, a četiri stranke: HNS, IDS, HSS i HSU išle su u svojoj koaliciji na izbore. "Ta je varijanta unaprijed luzerska jer znači da će se HDZ-u stvoriti pozicija dominantne političke opcije", kaže Gjenero, koji Trećem putu koji bi se okupio oko Josipovića predviđa podršku 15 posto birača i sudbinu Koalicije narodnog sporazuma, koja je na izborima 1990. bila treća politička snaga, ali ostala potpuno marginalizirana.
Izbori tek početkom 2016. godine
Puhovski smatra da je bitan i datum izbora. "Ako Milanović raspiše izbore u svibnju, to znači da će se s HDZ-om potući oko dva do tri mandata. Ne odluči li se za izbore u svibnju, onda će ih vjerojatno prolongirati do početka 2016. godine", predviđa Puhovski, koji također misli da dvije liste na lijevoj sceni, Milanovićeva i ona koja bi se okupila oko Josipovića, ne mogu donijeti ništa osim što bi se oslabilo Radimira Čačića u njegovoj tradicionalnoj izbornoj bazi. Milanoviću su, nastavlja, problem ORaH i Živi zid, ali i tu je neizvjesno kako će se kretati njihov rejting, a upitno je i koliko će ljudi uopće izaći na izbore.
Bude li izborni pobjednik doista ovisio o nekoliko mandata, kako to predviđaju naši sugovornici, to znači da bi presudni mogli biti glasovi nacionalnih manjina. Puhovski vjeruje da, nakon svega što se događalo u Vukovaru s postavljanjem dvojezičnih ploča i HDZ-ovu protivljenju ćiriličnim natpisima, ta stranka više ne može dobiti podršku Srba. U istom tonu izjavu je dao i predsjednik SNV-a i član SDSS-a Milorad Pupovac, koji otvoreno kaže da je HDZ skrenuo toliko udesno i okružio se akterima koji su na rubu ustavnosti da je politički savez nemoguć. Gjenero nije u to uvjeren. "U SDSS-u se događaju previranja i tek treba vidjeti koju će politiku zauzeti stranka. Tko kaže da će stav Milorada Pupovca biti prihvaćen", pita Gjenero.
Govoreći o parlamentarnim izborima na kojima bi nekoliko mandata moglo presuditi buduću vlast, Gjenero upozorava na činjenicu da HDZ s Kolindom Grabar-Kitarović na čelu države ima prednost. Naime, predsjednica po Ustavu određuje mandatara za sastav Vlade nakon rezultata izbora i konzultacija sa strankama. Tko kaže da, ako budu sklapale poslijeizborne koalicije, neće upravo predsjednica države biti ta koja će na neki način presuditi kod neodlučnih stranaka ili zastupnika da se priklone onoj opciji kojoj će prvoj dati priliku da sastavi Vladu. "Ovo je rijetka situacija u kojoj je utjecaj predsjednika Republike doista velik", upozorava Gjenero.
>>Prvi susret Grabar-Kitarović i Milanovića: 'Atmosfera je bila baš dobra'
>>'Važno je da smo zemlju doveli na put kojim se može ići samo naprijed'
>>HSS: Hoćemo 15% udjela u vlasti; HDZ: Nema šanse
Još će proteći puno vode ispod savskog mosta dok elementi poput Puhovskog prihvate činjenicu da je YU sa Josipovićevim porazom postala još više ex! Gđa Kolinda je pokazala da je predsjednica svih hrvatskih državljana i onih kojima je Hrvatska domovina..