Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održala je svoj prvi govor o stanju Unije, tzv. SOTEU. Nakon govora traje rasprava sa zastupnicima, a na popisu govornika od hrvatskih zastupnika predviđeni su Ivan Vilibor Sinčić, Mislav Kolakušić i Tonino Picula.
– Virus tisuću puta manji od zrna pijeska pokazao je koliko je osjetljiv život, ukazao na nedostatke zdravstvenog sustava i na ograničenja modela koji daje prednost bogatstvu pred blagostanjem. Ukazao je na krhkost planeta, što vidimo kroz oceane koji rastu, šume koje gore i sad globalnu pandemiju. Ukazuje nam koliko je krhka naša zajednica vrijednosti i kako se brzo može dovesti u pitanje u svijetu, pa i ovdje u EU. Ali ljudi žele ostaviti ovu krhkost, nesigurnost koronavirusa iza sebe. Ovo je trenutak da nas Europa izvede iz ove krhkosti prema novoj vitalnosti. O tome danas želim govoriti – rekla je na početku Ursula von der Leyen.
– Nema više izgovora. Imamo vizije, imamo plan, imamo investicije i sad se trebamo primiti posla – dodala je i počela predstavljati plan rada Europske komisije u sljedećih 12 mjeseci. Među ostalim, naglasila je potrebu izgradnje europske zdravstvene unije. Zdravstvo je područje koje je u nacionalnoj, ne u europskoj nadležnosti, ali globalna pandemija koronavirusa mogla bi to promijeniti.
Govoreći o zelenom planu, tzv. Green Dealu, Ursula von der Leyen najavila je da Komisija predlaže ambiciozniji cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine: za 55 posto u odnosu na emisije iz 1990. (sada je cilj do 2030. 40 posto, a dosad je u odnosu na 1990. emisija smanjena za 25 posto).
– Ako ispunimo taj cilj, ispunit ćemo obveze iz Pariškog sporazuma i biti na putu klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ako nas drugi budu pratili na tom putu, svijet će moći zaustaviti zatopljenje ispod 1,5 stupnjeva Celzijevih – rekla je.
EU želi graditi zdravije i zelenije društvo, želi biti lider u kružnom gospodarstvu, a predsjednica Komisije naglašava da to "nije samo gospodarski projekt nego i kulturni projekt".
– Trebamo našoj sustavnoj promjeni dati posebnu estetiku. Želimo stvoriti novi europski Bauhaus, prostor koji će oblikovati arhitekti, umjetnici... To je upravo EU sljedeće generacije i to će oblikovati svijet u kojem želimo živjeti – kaže von der Leyen.
Osim o zelenoj tranziciji, govori i o digitalnoj tranziciji Europe. Govoreći o vanjskoj politici, dotaknula se i transatlantske suradnje koja je teška za vrijeme američkog predsjednika Donalda Trumpa.
– Potrebni su nam novi počeci sa starim prijateljima. Na obje strane Atlantika i na obje strane kanala – rekla je, dotičući se i Brexita.
Govoreći o jugoistočnoj Europi, rekla je da je "zapadni Balkan dio Europe, a ne samo usputna stanica na Putu svile". Komisija će uskoro predstaviti svoj plan za gospodarski oporavak zapadnog Balkana koji će se koncentrirati na nekoliko regionalnih inicijativa, dodala je.
Predsjednik odnosno predsjednica Europske komisije u rujnu svake godine u Europskom parlamentu drže govor o stanju Unije u kojem se osvrću na postignuća u protekloj godini i predstavljaju prioritete za iduću. Također se predstavljaju najhitniji izazovi s kojima se suočava Europska unija, kao i ideje za oblikovanje budućnosti EU.
Govor predsjednice EK Ursule von der Leyen s osiguranim simultanim prijevodom na hrvatski mogli ste pratiti uživo i na našem portalu. Prijenos je počeo u 9 sati.
zašto bi nas zanimalo što netko bez demokratskog legitimiteta ima reći..