Nedjeljni izbori za austrijski parlament završili su neviđenim političkim potresom. Krajnje desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) kontroverznog populiste Herberta Kickla s osvojenih 29,2 posto glasova, izborni je pobjednik. I u pobjedničkom je zanosu, jer je na drugo mjesto popularnosti uspjela potisnuti, vladajuću Narodnu stranku (ÖVP) kancelara Karla Nehammera, koja je sa "samo" osvojenih 26,5 posto naklonosti biračkog tijela (- 11 posto u odnosu na 2019. godinu) doživjela svoj najveći poslijeratni neuspjeh.
"Koalicija Njemačka"
Kako ističu austrijski mediji, trijumf FPÖ-a, bez izgleda da će od predsjednika države Alexandera Van der Bellena biti honoriran i da će Kickl dobiti mandat za sastav nove vlade. To se je moglo jasno iščitati i iz Van der Bellanove poruke, nakon objave izbornog rezultata, u kojoj je jučer jasno poručio: "Pri sastavljanju vlade moraju se poštivati temelji liberalne demokracije a to su: vladavina prava i prava manjina, neovisnost medija i članstvo u Europskoj uniji". Prije nekoliko dana prvi čovjek u državi bio je još jasniji kada je rekao da "sigurno neće na putu prema formiranju vlade podržati stranke koje su duboko antieuropske i koje podržavaju Rusiju u ratu protiv Ukrajine".
Međutim to nije sve. Problem za FPÖ je i to da sve stranke, od Narodne stranke (ÖVP) i Socijaldemokratske (SPÖ), do liberala Neosa i stranke Zelenih odbijaju ulazak u koaliciju s krajnjim desničarima i njihovim čelnikom Kicklom. Tim istim Kicklom koji je rekao da mu je po mnogo čemu uzor mađarski premijer Viktor Orbán, ali i obećao kako će iskoristit austrijski veto u Europskom vijeću kako bi poništio, kako je rekao, "besmislene" sankcije EU-a nametnute Rusiji zbog rata u Ukrajini. Stoga ne čude brojne reakcije inozemnih medija vezane uz izbornog pobjednika Kickla, koji je svojom nedjeljnom pobjedom uspio posijati strah, ne samo u Austriji, kod onih koji ga nisu birali, nego i šire u Europi.
Primjerice austrijski dnevni list "Kronen Zeitung" prenosi pitanje njemačkog "Sterna": "Dolazi li sada Ösi (opp. austrijski) Orbán?" Uz konstataciju da bi Orbán iz Austrije, nakon onog originalnog iz Mađarske, bio veliki dodatni problem za EU. I njena nova glavobolja! Iz Njemačke su stigle burne reakcije na Kicklovu pobjedu. Razumljivo, jer ova zemlja i sama ima veliki problem s AfD-om, čija je čelnica Alice Weidel prva čestitala Kicklu na izbornoj pobjedi. Uz opasku kako je Kicklov uspjeh "signal odaslan cijeloj Europi, koji pokazuje da je građanima dosta etabliranih stranaka". Njemački "Bild" upozorava da bi Kickl mogao "pokrenuti novi val populizma" u Europi. A "FAZ" da se taj trend "ne može izolirano promatrati". Najdetaljnije s izbornim rezultatom pozabavio se je "Spiegel", koji pod naslovom "Dolazi li sada koalicija gubitnika? Tri teze o izbornom rezultatu" izvještava kako je vladajuća koalicija narodnjaka i Zelenih doživjela neugodno iznenađenje. "U slučaju ÖVP-a" radi se o katastrofi", tvrdi njemački tjednik i dodaje: "Za razliku od povijesne pobjede FPÖ-a". Ujedno napominje da su socijaldemokrati (SPÖ) s osvojenih 21 posto glasova, postigli najlošiji rezultat u svojoj izbornoj povijesti.
VEZANI ČLANCI:
Uz konstataciju da je sve izglednije da bi na vlast u Austriji mogla doći "koalicija gubitnika". Uz mogućnost da u slučaju koaliranja ÖVP - SPÖ, imidž koaliciji barem malo popravi Neos kao njen treći član, koji je jučer osvojio 9,2 posto glasova, dakle 1,1 posto više nego na posljednjim izborima prije pet godina. Spiegel je ovu moguću austrijsku koaliciju nazvao "koalicija Njemačka", po bojama njemačke zastave: crno - crveno - žuta; konzervativno-socijaldemokratsko-liberalna koalicija. Povijesna pobjeda krajnje desnog FPÖ-a bila je danas top tema i u brojnim europskim medijima. Francuski "Le Monde" upozorava na "prijeteći trend i poziva na budnost protiv nacionalističke politike". Talijanski "Corriere della Sera" opisuje Hicklovu pobjedu kao "potencijalnu prekretnicu" u EU. Matteo Salvini, talijanski vice premijer i šef "Lege" komentirao je Kicklov uspjeh kao "povijesni dan u Europi", uz poruku onima koji govore i pišu o ekstremnoj desnici da se "u Beču (kao gotovo u cijeloj Europi) pod ekstremizmom podrazumijeva želja za promjenama". Naravno Kicklu su odmah čestitali i njegov mentor Viktor Orbán i francuska kolegica Marine Le Pen, koja poručuje da se i u Austriji dogodio "trijumf naroda"
Mogući i novi izbori
Iz svega navedenog vidljivo je da su pred Austrijom teški tjedni i mjeseci. Do koalicije je teško doći, mogući su i novi izbori, jer s Kicklom nitko ne želi koalirati, a ni prvi čovjek u državi ne vidi ga podobnim za sastav nove vlade. "Savezni predsjednik ima odriješene ruke u svom postupanju", pojasnio je za Radio Ö1 bivši ministar pravosuđa i stručnjak za ustavno pravo Clemens Jabloner. Uz napomenu da "savezni predsjednik pravno ne mora imenovati vladu koju on ne želi".
Politologinja Katrin Praprotnik izjavila je kako bi Austrija novu austrijsku vladu trebala dobiti do Božića. Dakle, Božićni poklon za Austrijance, od kojih je u nedjelju njih 29 posto glasalo za Kickla i njegovu krajnje desnu Slobodarsku stranku (FPÖ). Posljednja vlada 2019. godine formirana je nakon 100 dana, a prethodno je u prosjeku za to bilo potrebno 62,4 dana, pokazuju statistike. U svakom slučaju, Austrija danas, nakon nedjeljnih izbora i (ne)očekivane pobjede kontroverznog populiste Herberta Kickla, koji je najzaslužniji za pobjedu austrijskih krajnjih desničara, više nije ista. Neki se vesele, ali mnogo je više onih zabrinutih lica. Za prosperitet, stabilnost i budućnost njihove demokratske Austrije.
GALERIJA Hrvatsko selo duhova obraslo je kršem: Stanovnici su domove ostavili zbog bolesti, a prema legendi, svi su potomci engleskog kralja
Štiti demokraciju tako da ne da mandat za sastavljanje Vlade izbornom pobjedniku. Nice.