‘Zajedno s JNA razvijamo devet znanstveno-istraživačkih programa, od maziva i aditiva, optičkih sredstava do zajedničkog interesa na osvajanju nuklearne tehnologije, a Ina sudjeluje i u projektu Vrelo’.
‘Strogo povjerljivo’
Tako je suradnju Ine s Jugoslavenskom narodnom armijom objasnio tadašnji šef najveće hrvatske kompanije Petar Fleković na sastanku koji je održan 21. ožujka 1985. godine u Zagrebu, u sjedištu Ine, i koji je označen sa ‘strogo povjerljivo’. Povjerljivo, jer su na sastanku bili i obavještajci JNA, a zapisnik je napisao sadašnji münchenski optuženik Zdravko Mustač, tada zamjenik hrvatskog ministra unutarnjih poslova. Petar Fleković svjedočio je danas na Višem pokrajinskom sudu u Münchenu, na procesu Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču za sudjelovanje u ubojstvu Stjepana Đurekovića. Proces koji je počeo u listopadu prošle godine dobio je tako iskaz osobe koja je zacijelo puno znala o Ini i njezinim poslovima. Zapisnik sastanka u Ini otprije 30 godina Perkovićeva je obrana priložila kao dokaz u sudski spis. Na sastanku se između Ine i vojnih obavještajaca, među kojima je bio i načelnik saveznog KOS-a Jere Grubišić, dogovara način na koji će postići da zajednički projekti ne budu otkriveni pa se spominju i ‘ekscesne pojave i afere kao što je slučaj Đureković’. Za sigurnost je bio zadužen Vanja Špiljak, sin nekadašnjeg jugoslavenskog moćnog političara Mike Špiljaka, koji je, prema njemačkoj optužnici, počinio pronevjeru u Ini i zbog toga je njegov otac tražio Đurekovićevo ubojstvo da to ne bi bilo otkriveno. Fleković, nekadašnji predsjednik hrvatske vlade, kojega je na tome mjestu naslijedio Ante Marković, i od 1982. do 1990. direktor Ine, na sudu je rekao da se 1983. nafta uvozila samo preko međudržavnih ugovora, da ništa nije kupljeno na slobodnom tržištu te da Đureković i Vanja Špiljak nisu poslovno surađivali.
– Iz izjave svjedoka proizlazi da Špiljak nije imao mogućnosti pronevjere pa tako pada u vodu motiv za ubojstvo prema optužnici – kaže Perkovićev branitelj Anto Nobilo. Fleković je rekao i kako ni jedan dolar manjka nije nađen u Đurekovićevim poslovima. Opisao je i tadašnju političku situaciju u kojoj je vladala borba za prevlast nakon Titove smrti između reformista u Hrvatskoj koje je vodio Mika Špiljak, Sloveniji i Vojvodini i centralista u Beogradu na čelu sa Stanom Dolancom. Prema Flekoviću, Dolanc je udar proveo preko Pavla Gažija, tadašnjeg hrvatskog ministra unutarnjih poslova, i savezne devizne inspekcije, koja je jedina imala ovlasti u cijeloj Jugoslaviji.
Hrvatska na udaru
Zbog toga je, ispričao je Fleković, pokrenuto čak 16 istraga protiv ljudi u vodećim hrvatskim tvrtkama, u Ini, Podravci, Đuri Đakoviću, brodogradilištima. Naročito je na udaru bila Ina, jer tamo su radili sinovi moćnika, od Tita do Špiljaka. Preko ocrnjivanja djece Beograd je namjeravao zapravo udariti na hrvatsko političko vodstvo.
>> Vanja Špiljak: Nisam uopće surađivao sa Stjepanom Đurekovićem
Strasno je slusati te jugoslavenske sluge kako peru obraz i lazu a zdusno su cuvali i branili Jugoslaviju i zatirali svaku pomisao o Hrvatskoj drzavi i crkvi.Uzivali su gazeci po nacionalnim svetinjama hrvatskog naroda i s gustom sve koji su voljeli svoju domovinu tjerali u zatvore i unistavali im obitelji.Na zalost to je stvarna istina