Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
"Od svih nečlanica, Hrvatska ima najeuriziranije gospodarstvo i ovo je bio prirodan proces. Usvojit ćemo etički kodeks da se u ovakvim okolnostima nikakvi subjekti koji su profiterski, špekulantski, koji nisu u skladu s okolnostima, ne mogu okoristiti", rekao je premijer u uvodu sjednice.
''Od 5. rujna, od početka nastave, počinje obaveza dvojnog iskazivanja cijena, koja će trajati sve do kraja godine. Sve će nadzirati Porezna uprava i Ministarstvo financija'', rekao je ministar financija Marko Primorac. Objasnio je također kako Hrvatsku očekuje niz izmjena zakona do uvođenja eura te kako je to zadatak Ministarstva financija. Najavio je kako će ti zakoni biti usvojeni na sjednici Vlade 25. kolovoza, a zatim upućeni u saborsku proceduru.
Izmjene na bankomatima
Guverner HNB-a Boris Vujčić podsjetio je kako je počelo kovanje eura u Hrvatskoj kovnici novca. ''Do kraja treba iskovati više od 420 milijuna komada kovanica, pa smo zbog toga zaposlili nove ljude. U procesu smo nabave novčanica, nabavlja se 350 milijuna novčanica i tu je u pitanju tržišni proces kako bismo odmah počeli s opskrbom i novčanicama, a ne samo kovanicama'', rekao je te napomenuo i kako cijene rastu, što svi možemo vidjeti u trgovinama, ali ne zbog uvođenja eura.
Prvo će se novčanicama i kovanicama opskrbljivati banke, zatim Fina i Hrvatska pošta, objasnio je. Tek nakon toga euri će doći do građana. Na svim bankomatima, neovisno o tome čijoj banci pripada, euri će se moći isplatiti bez posebne naknade između 15. prosinca i 15. siječnja tako da će građani moći koristiti bilo koji bankomat. Dodao je kako će se na taj način riješiti problem s bankomatima, posebno u malim sredinama. Osim toga, Vujčić kaže da Hrvatska ima najviše bankomata po glavi stanovnika u Europi.
''Bankomate treba prilagoditi za isplatu eura. Dio će do 31. prosinca, a pogotovo za vijeme božićnog šopinga- i dalje biti opskrbljen kunama. Većina bankomata će biti spremna za eure pod 1. siječnja. Od 15. siječnja očekujemo da svi bankomati imaju euro''.
Velika korist već sada
''Već sada imamo velike koristi od uvođenja eura, Hrvatski je kreditni rejting podignut za dva stupnja, mi smo jedina zemlja kod koje se to dogodilo od početka rata u Ukrajini. U novoj krizi imamo veliku prednost što smo na putu uvođenja eura. U zemljama koje ga ne uvode njihove središnje banke digle su kamatne stope na razinu između sedam i osam posto, na stambene kredite između 4,5 i 7,5 posto, na kredite za poduzeća između sedam i osam posto, dok su kod nas kamatne stope na povijesno najnižim razinama i padaju'', istaknuo je Vujčić. ''Euro uvodimo za malo manje od 6 mjeseci, ali koristi imamo već danas'', dodao je.
Etički kodeks, rekao je ministar gospodarstva Davor Filipović, treba pridonijeti sigurnom okruženju za potrošače od neopravdanog dizanja cijena. ''Pozvao bih sve poslovne subjekte da se pridruže etičkom kodeksu, istaknu logotip i slogan na vidljivom mjestu i tako pošalju poruku. Lista će biti javna'', rekao je te dodao kako se sutra potpisuje ugovor s civilnim udrugama kako bi se pojačao nadzor nad subjektima u razdoblju koje je ispred nas.
Postajemo dvadeseta članica eurozone
Podsjetimo, Vijeće Europske unije prošlog je tjedna donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., dopunu uredbe prema kojoj Hrvatska postaje dvadeseta članica europodručja te uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna.
"Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske", poručio je tom prilikom predsjednik Vlade.
U Hrvatskoj cijene uvijek rastu... povod nepotreban.