Presuda Prliću i ostalima, kojom je Haški sud potvrdio konstrukt o udruženom zločinačkom pothvatu u kojem je sudjelovao državni vrh Hrvatske iz 1990-ih, izazvala je šok i konsternaciju na hrvatskoj političkoj sceni.
Iz čina generala Slobodana Praljka premijer Andrej Plenković iščitao je svjedočanstvo o dubokoj moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata iz BiH, ali i prema hrvatskom narodu.
- Vlada će razmotriti raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi osporila određene navode iz presude – najavio je premijer. Pritom je podsjetio kako je žalbeno vijeće u tri navrata odbilo zahtjev Hrvatske da joj se u procesu protiv šestorice dodijeli status prijatelja suda, uz obrazloženje kako se u prvostupanjskoj presudi nije sudilo ni Franji Tuđmanu ni Gojku Šušku ni Janku Bobetku, a ni samoj RH.
‘UZP je izmišljotina’
A jedini pravni mehanizam koji je predvidio Pravilnik o radu Haškog suda je revizija postupka, o kojoj je na Facebooku jučer progovorio Plenkovićev zamjenik Milijan Brkić.
- Možemo govoriti o zahtjevu za revizijom presude, kao i iniciranju sjednice Vijeća sigurnosti, jer je nedopustivo da se rad Međunarodnog haškog suda završi današnjom pravno neutemeljenom presudom – nadovezao se Brkić na premijera. Reviziju, međutim, ne može pokrenuti Vlada, nego isključivo šestorica osuđenih, a država bi, pokrene li se postupak, mogla zatražiti status umješača, no s obzirom na iskustva sa zahtjevima za statusom prijatelja suda, pitanje je bi li u tome uspjela. Valja napomenuti i da su razlozi na temelju kojih se može pokrenuti revizija vrlo strogo i usko određeni. Haški pravilnik propisao je da je to moguće isključivo u slučaju kada se pojave dokazi za koje stranka koja traži reviziju prije donošenja pravomoćne presude nije mogla znati, a koji upućuju na drugačiji zaključak od onoga na kojem je presuda zasnovana. Takvi dokazi zasad nisu vidljivi, izuzme li se presuda Ratku Mladiću koja još nije pravomoćna, a i pitanje je koliko bi se mogla tumačiti kao novi dokaz, pa Plenković, vjerojatno svjestan te činjenice, i nije izričito najavio pokretanje, već samo “razmatranje raspoloživih pravnih instrumenata”. Da bi trebao službeno reagirati na proces protiv šestorice, jučer se dosjetio i Hrvatski sabor, čiji je predsjednik Gordan Jandroković najavio da će klubovi zastupnika današnju sjednicu započeti čitanjem zajedničke izjave kojom odbacuju presudu Haaškog suda, “jer je nepravedna i ne odgovara povijesnim činjenicama”. Uz to, Sabor bi se o presudi uskoro mogao očitovati i kroz posebnu deklaraciju.
– Suglasili smo se da trebamo biti razboriti, hladnih glava, moramo voditi računa o interesima hrvatske države, ali i o interesima Hrvata koji žive u BiH. Dominantan je stav da presuda ne odgovara povijesnim činjenicama, da je nepravedna i da je svi zajedno odbacujemo – rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Ipak, zajedničku izjavu ne namjeravaju podržati zastupnici Glasa, koji su jučer odbili sudjelovati u minuti šutnje za “osuđenog ratnog zločinca”. Za bivšeg premijera Zorana Milanovića nema sumnje da je konstrukt Haaškog suda o udruženom zločinačkom pothvatu neprihvatljiv.
– Određene politike i političari, prije svega u BiH, tu će odluku pokušati instrumentalizirati. Zar nije dovoljna činjenica i priznanje da su Bošnjaci najveće žrtve tog rata u svakom pogledu? Ne vidim da je za to krivac bila Hrvatska, uz neke pogreške koje je radila, ali nikakav udruženi zločinački pothvat, to je izmišljotina – izričit je Milanović.
Pusić nije iznenađena
Suprotnog je stava ministrica vanjskih poslova iz njegove vlade Vesna Pusić. - Ovo je epilog jedne loše i pogrešne politike iz 90-ih. Smatram da ovim nije osuđen hrvatski narod, nego nositelji te politike koji se nalaze u Haagu – komentirala je Pusić. Na pitanje je li Hrvatska u procesu protiv šestorice Hrvata iz BiH učinila sve što je u njezinoj moći odgovara potvrdno i dodaje da je država “predočila sve što se od nje tražilo”.
– U tom pogledu ja mogu govoriti za razdoblje kada je Orsat Miljenić bio ministar pravosuđa i znam da je on vrlo usko surađivao s Haaškim tribunalom i da je sve što je traženo i dostavljeno – kaže Pusić. Kad je riječ o udruženom zločinačkom pothvatu, Pusić ne dijeli mišljenje nekih pravnika da presuda Prliću i ostalima ne proizvodi pravne učinke na Hrvatsku. Nije suglasna ni s tezom da Srbija nije osuđena za svoje zločine.
- Ja ne vidim da je Srbija manje upletena, mislim da je prokazana međunarodno kao zemlja koja je započela ratove na Balkanu i da to nije sporno – zaključuje.
Bivši predsjednik Ivo Josipović podsjeća da je šestoricu Haagu izručila HDZ-ova vlada, ali to joj se, kaže, ne smije spočitavati jer je izvršavala međunarodnu pravnu obvezu. Josipović ponavlja da je Hrvatska u BiH vodila pogrešnu politiku, čemu, kaže, u prilog govori i presuda šestorici. Njegov prethodnik Stjepan Mesić, kritiziran zbog haškog svjedočenja u korist optužbe, danas nije bio raspoložen za komentar presude
Žao mi je da se gotovo nitko u raspravama o presudama Haaškog suda, pa i ovoj, ne sjeti žrtava. Zajednički zločinački pothvat, onaj njegov treći oblik, nije dio doktrine klasičnog kaznenog prava i ne znam ni za jedan nacionalni pravni sustav koji ga primijenjuje. Haaški sud je prihvaćanjem tog oblika zapovjedne odgovornosti izašao iz tradicionalnog koncepta kaznenog prava. Proglasiti zločincem bilo koga tko nije osobno osuđen, a nije ni sudjelovao u kaznenom postupku, potpuno mi je strano. Time nikako ne želim braniti osuđenike u slučaju konkretnih kaznenih djela koje im je sud stavio na teret. Ne možemo Haagu pljeskati kad sudi Srbima i Bošnjacima, a negirati ga kada je riječ o Hrvatima. Ova je presuda u pogledu zločinačkog pothvata nekonzistentna u odnosu na druge presude i paradoks je da sud nije utvrdio barem jednako sudjelovanje Srbije u ratu u BiH. “Doprinos” Srbije bio je veći od hrvatskog, komentirao je bivši predsjednik Ivo Josipović.
Ovo je rezultat nase katastrofalne vanjske politike i (ne)lobiranja.