Dok je u Hrvatskoj novim Zakonom o radu omogućeno da radni tjedan može trajati i do 50 sati, jedan od vodećih britanskih liječnika prof. John Ashton i predsjednik Fakulteta za javno zdravstvo, kako piše Guardian, zagovara ukidanje petodnevnog radnog tjedna i prebacivanje na četverodnevni.
Tako bi se, smatra prof. Ashton, smanjila razina stresa i mentalni problemi zaposlenih kao posljedica neravnoteže obiteljskog i profesionalnog života te problemi nezaposlenih koji bi se lakše zapošljavali. U Švedskoj, u Göteborgu, u srpnju je počelo testiranje šestosatnog radnog vremena jer se očekuje kako će se potvrditi da su radnici koji rade kraće produktivniji te boljeg mentalnog i fizičkog zdravlja.
Takav rezultat stručnjake neće iznenaditi jer istraživanje Europske zaklade za poboljšanje uvjeta života i rada pokazuje da se najviše radi u tranzicijskim zemljama u koje, naravno, spada i Hrvatska koja je, ako ćemo biti cinični, barem po broju tjednih radnih sati u europskom vrhu. S druge strane, u zapadnoj i sjevernoj Europi radnici manje rade i više zarađuju. Treba li podsjetiti da su Danci, koji rade 35 sati tjedno, prema UN-ovu istraživanju najsretniji narod na svijetu.
Stoga ne čudi što prof. Ashton zagovara četverodnevni radni tjedan koji bi, smatra, pomogao da se smanji razina stresa na poslu, a radnici bi živjeli zdravije, više bi vremena provodili s obiteljima i pritom bi se smanjila i nezaposlenost. Ashton smatra da bi ukidanje petodnevnog radnog tjedna pomoglo u rješavanju zdravstvenih problema poput visokog tlaka i mentalnih problema povezanih s prekovremenim radom ili s nezaposlenošću. Istraživanja u Britaniji pokazuju da su preopterećeni radnici manje produktivni, imaju više zdravstvenih problema i više su na bolovanju.
Foto: Thinkstock
Prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, znanstvena savjetnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i profesorica organizacijske psihologije, slaže se s tezama prof. Ashtona jer:
– Mnogobrojna istraživanja pokazuju da se s produljenjem radnog vremena povećavaju zdravstveni i sigurnosni problemi zaposlenika. Nakon 7 sati rada znatno se povećava broj profesionalnih ozljeda, koji je dvostruko veći u 12-satnim nego u osmosatnim smjenama. Da bi se mogla ostvariti kontinuirana proizvodnja ili uslužna djelatnost, potrebno je imati veći broj timova zaposlenika koji bi se izmjenjivali tijekom četverodnevnog radnog tjedna, a tu je šansa za nezaposlene. No, povećanje broja zaposlenih dodatni je trošak za poslodavca, a problem je i da zaposleni često žele raditi dulje jer time ostvaruju dodatni prihod. Taj je problem osobito prisutan u siromašnijim društvima, unatoč činjenici da se zdravlje ljudi ne može platiti i kako bi takve oblike rada trebalo onemogućiti. Čini se da smo u Hrvatskoj poprilično daleko od uvođenja četverodnevnog radnog tjedna, ali bi trebalo raditi na tome da se postojeće radno vrijeme postupno skraćuje – govori prof. Kaliterna Lipovčan.
Nažalost, kod nas je kriza učinila svoje. Nezaposleni iz svoje perspektive s pravom zavide zaposlenima, a zaposleni, svjesni da su s vojskom nezaposlenih na burzi zamjenjiva "roba", šutke trpe što ih se proziva da malo rade te da su previše na bolovanjima i godišnjim odmorima. I slušaju svako malo poruke šefova i dužnosnika da za istu plaću trebaju raditi više.
– U Hrvatskoj se previše radi. Zvuči paradoksalno, ali europska istraživanja pokazuju da naši zaposlenici rade čak i deset sati tjedno više nego u drugim zemljama. Najnovije istraživanje o kvaliteti rada, što ga provodi Europska zaklada za poboljšanje uvjeta života i rada, pokazalo je da je radni tjedan najduži u Turskoj, traje više od 50 sati, a najkraći u Nizozemskoj (32 sata). Hrvatska je pri vrhu po broju tjednih sati rada, zajedno s ostalim tranzicijskim zemljama. Ispred nas su Turska, Crna Gora, Makedonija i Kosovo, a iza nas Češka, Slovačka, Bugarska, dok su pri dnu ljestvice Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Nizozemska. Jedan od razloga za taj rezultat je to što se kod nas vrlo rijetko radi skraćeno, pola radnog vremena, što je uobičajeno u razvijenim zemljama, osobito među ženama – govori prof. Kaliterna Lipovčan.
U Nizozemskoj, koja ima najkraći radni tjedan i koja prema UN-ovu istraživanju spada među najsretnije zemlje svijeta, većina majki prema vlastitu izboru radi skraćeno. Stoga Nizozemska nema problema s natalitetom kao Hrvatska, u kojoj, osobito za žene koje su zaposlene na određeno, trudnoća nerijetko znači i neproduljenje ugovora o radu.
Foto: Pixsell
Na pitanje koliko su poslodavci svjesni da su preopterećeni radnici manje učinkoviti, prof. Kaliterna Lipovčan odgovara:
– Teško je reći koliko su poslodavci svjesni da su preopterećeni i nezadovoljni radnici zapravo šteta za poduzeće, a dugoročno i za cijelo društvo. Poseban su problem, kad je riječ o zdravlju i sigurnosti radnika, rad u smjenama i rad vikendom. Takav je oblik rada, na žalost, sve češći, jer osim tradicionalnih djelatnosti koje su uvijek radile u smjenama, poput policije, vojske, zdravstva, danas imamo i trgovačke centre koji rade do kasno u noć ili čak i noću. Potreba da povećamo kvalitetu življenja uvođenjem 24-satnih usluga izaziva probleme kod ljudi koji su izravno uključeni u te usluge. Rad noću i vikendom (osobito nedjeljom) štetan je, za to postoji toliko dokaza da je nepotrebno iznositi ih, od poremećaja spavanja, probavnih smetnji, čak i težih bolesti do nemogućnosti održavanja obiteljskih i socijalnih kontakata. No, svjedoci smo uvođenja sve duljeg radnog vremena u različitim trgovinama.
Dulje radno vrijeme, ističe, nepovoljno utječe i na obiteljski život.
– Istraživanja pokazuju da je nedjelja poseban dan za obiteljske odnose, to nije vezano isključivo za vjerske običaje, kao što se pokušalo prikazati kada smo prije nekoliko godina imali zabranu pa ponovno uvođenje rada nedjeljom. Nedjelja je tradicionalno u zapadnoj kulturi dan za obitelj i ljudi su posebno osjetljivi kada im se onemogući obiteljski život na taj dan. To svi koji se bave problemima rada znaju pa savjetuju, ako se već ne može posve izbjeći rad nedjeljom, da se omogući radniku što više slobodnih nedjelja. Slično se odnosi i na rad kasno poslijepodne, rano ujutro ili noću. Treba pažljivo sastaviti smjene da pojedinac bude što manje izložen takvim oblicima rada. Zadovoljstvo poslom i zadovoljstvo životom, a jedno bez drugoga teško opstaje, preduvjet su dobrog društva. Zadovoljni ljudi više i bolje rade, zdraviji su, ostvaruju bolje socijalne kontakte, zadovoljniji su u vezama, angažiraniji u društvu. Od zadovoljnog čovjeka profitiraju svi, on, njegova okolina pa i cijelo društvo. A zadovoljnog radnika nije teško stvoriti, primjerena plaća i dobri uvjeti rada, koji se najčešće mogu ostvariti i bez financijskog ulaganja, samo dobrom i promišljenom organizacijom rada i radnog vremena – sažima prof. Kaliterna Lipovčan svu filozofiju odnosa prema radnicima koja bi, da se dugoročnije misli, donijela i bolje rezultate tvrtkama.
Kako gleda na izmjene ZOR-a i na mogućnost da radnici rade u nekim razdobljima i 50 sati tjedno?
– Europska komisija u izvješću iz 2010. preporučuje radni tjedan od najviše 40 sati (5x8 sati). Naravno, svjesni su potrebe da se povremeno radi i dulje, ali preporučuju da to bude obvezno uz suglasnost radnika i da se ona mora dobiti pismeno. Razlog je u tome što su svjesni da je mogućnost profesionalnih ozljeda veća s duljim radnim vremenom pa bi se poslodavac trebao zaštititi od moguće sudske tužbe, a i zbog istraživanja koja pokazuju da je radnik zadovoljniji kada sam odlučuje o uvjetima rada, nego kad mu se nameću. Bilo bi idealno kada bi radnici mogli sudjelovati u odlučivanju o svojem radnom vremenu i uz pomoć stručnjaka odrediti optimalan tjedni raspored. To nije znanstvena fantastika, znam mnogo kolega u inozemstvu koji su osnovali konzultantske urede i bave se organiziranjem radnog vremena za različita poduzeća – objašnjava prof. Kaliterna Lipovčan.
Dok zapadni svijet sa svim svojim nedostacima u posljednje vrijeme shvaća da društvo nema koristi od preopterećenih građana, u Hrvatskoj traje grčevita borba sindikata da 8+8+8 sati ne ode u povijest. I suosnivač Googlea Larry Page, kako javlja ABC News, smatra da bi ljudi bili produktivniji da rade manje, odnosno nepuno radno vrijeme. Tako bi se smanjila i nezaposlenost, a zaposlenici bi bili sretniji i više bi vremena provodili s obiteljima.
>>Zbog laganja u životopisu i do deset godina zatvora
>>Nijemci izglasovali – najniža plaća 1200 eura!
Naš Mirando će pasti u nesvijest kada ovo pročita.