Saborski odbori za Ustav te za informiranje danas su zajednički ispitali sedam kandidata prijavljenih za mjesto povjerenika za informiranje kojem će zadatak biti štititi, pratiti i promicati Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama. Na natječaj za povjerenika prijavilo se osam kandidata, no prijava novinara Ivana Pandžića u startu je odbačena uz obrazloženje da nema deset godina radnog iskustva u struci. Tako su razgovori danas vođeni s Gordanom Grbić, bivšom SDP-ovom saborskom zastupnicom i glasnogovornicom te stranke, novinarkom HRT-a Sandrom Križanec, novinarkom Novog lista Anom Raić Knežević, glasnogovornikom Regosa Dubravkom Marićem, pravnom savjetnicom u Agenciji za zaštitu osobnih podataka Miriam Lazić, docenticom na zagrebačkom Pravnom fakultetu Anamarijom Musom te savjetnicom u Uredu predsjednika RH Anom Subotić.
Ni ovaj izbor nije prošao bez međusobnog prepucavanja vladajućih i oporbe, pa je tako HDZ-ov Davorin Mlakar zamjerio što je prije razgovora s kandidatima, članovima Odbora proslijeđeno anonimno pismo kojim se nepravedno želi diskvalificirati jednu od najboljih kandidatkinja, vjerojatno kako bi se vladajućima omogućilo da izaberu kandidata bližeg njihovoj stranci. Naime, u anonimnom pismu se aludira kako je, poput odbačene kandidature Pandžića, trebalo odbaciti i kandidaturu Anamarije Muse jer je bila u radnoj skupini koja je izrađivala novi Zakon o pravu na pristup informacijama, što je prema tom anonimnom pošiljatelju sukob interesa.
- Neuobičajeno je da prije razgovora s kandidatima dobijemo anonimni dopis kojim se želi obezvrijediti jedna od kandidatkinja. Tko ga je poslao i zašto ste nam ga uopće dali – pitao je Mlakar dodavši kako je upravo zbog toga sve kandidate pitao smatraju li da su svi s kojima se vode razgovori kvalificirani za posao povjernike i kako su svi rekli da misle da jesu.
- Ja sam vam ga poslao jer vjerujem da je taj dopis upućen svim članovima odbora pa nemam pravo nikome uskratiti tu informaciju – kazao je predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin, a predsjednik Odbora za informiranje Branko Vukšić je dodao da oni nisu dobili taj anonimni dopis.
S obzirom da povjerenik za informiranje ne smije biti član neke političke stranke, članove Odbora zanimalo je hoće li moći biti neovisna u svom poslu s obzirom na sve važne funkcije koje je obnašala u SDP-u.
- To što sam bila članica u SDP-u je teret s kojim se dugo nosim. Svjetonazorski ću uvijek biti na toj strani, no isto tako ima nekih koji nikada nisu bili formalno članovi neke stranke, pa su im skloniji nego članovi. Pitanje neovisnosti je relativno – odgovorila je Grbić dodavši kako u SDP-u nije od 1999. godine.
Na pitanje kako bi provodila test javnog interesa u pojedinim pitanjima, novinarka Sandra Križanec je između ostalog kazala da bi to radila u suradnji s udrugama, kao što je Gong, te i angažirala pojedine agencijeza istraživanje javnog mnijenja, ali bi pri tome, dodala je, izbjegavala one agencije koje angažiraju pojedini mediji zbog svojih pristranosti. Vanjsku članicu odbora za informiranje Slavicu Lukić zanimalo je kako će ona procijeniti koji mediji nisu pristrani, pa je Križanec odgovorila da bi taj posao prepustila nekoj udruzi koju bi, ako bude imala dovoljno sredstava, izabrala putem javnog natječaja.
Kandidatkinja Miriam Lazić zalaže se, kaže, za \"XXL transparentnost u kojoj nitko neće biti pošteđen\".
- Ne smije biti tajna koliko je dužnosnik ili službenik potrošio na službeni mobitel – komentirala je Lazić, no na precizno pitanje smatra li da treba objaviti imena svih korisnika predsjedničkih povlaštenih imovina, dala je nejasan odgovor u kojem je definirala zakon i na koncu se zapitala po čemu bi ta imena bila javni interes.
Dubravko Marić priznao je da je nekada ranije bio član HDZ-a, ali više nije. Kao glasnogovornik Regosa za informacije je, kaže, dostupan 24 sata dnevno, a tako bi bilo i kad bi ga izabrali za povjerenika. U svome radu bazirao bi se na edukaciju jer smatra da je važno da svi građani razumiju sve što je važno.
Najviše pitanja dobila je kandidatkinja na koju se odnosilo anonimno pismo - Anamarija Musa. Ona bi nagrađivala one koji svima pružaju tražene informacije u zadanom roku, ali bi isto tako napravila crnu listu onih koji to odbijaju napraviti. Na pitanje je li spremna na potencijalne pritiske iz centara moći, odgovorila je da bi otišla i zahvalila se na poziciji u slučaju da se nađe pod velikim pritiscima.
Novinarka Ana Raić Knežević već je uočila rupe u zakonu, a ključna je pozivanje na poslovne tajne – dodavši kako u očima institucije koja nešto označava kao tajnu baš sve može biti tajna, pa bi to trebalo bolje definirati.
S obzirom da je radila u uredu za informiranje u Uredu predsjednika RH u vrijeme dok je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio bolestan, članove odbora zanimalo je smatra li da javnost ima pravo znati informacije o bolesti premijera ili predsjednika RH. Odgovorila je da u vrijeme Tuđmanove bolesti njezin ured nije mogao odlučivati o tome što će se objaviti javnosti jer je to pitanje nacionalne i državne sigurnosti, ali i dodala kako bi se iz današnje perspektive dalo raspravljati je li se tada postupilo dobro ili loše.
Nakon provedenih razgovora, Odbor za informiranje trebao bi Odboru za Ustav predložiti najmanje dva kandidata, no njihovo je mišljenje neobvezujuće. Nakon toga, Odbor za Ustav također odabire najmanje dva kandidata o kojima će u končanici glasovati svi saborski zastupnici. Izabrani povjerenik zatim mora donijeti nacrt o radu svog ureda kojeg opet mora prihvatiti Sabor, a kasnije treba donijeti i pravilnik o radu povjerenika. Zasad je nejasno kako će se povjernik financirati s obzirom da u proračunu za ovu godinu sredstva za njega nisu planirana.
>>Vladajući zaboravili na pravo pristupa informaciji
