Nervoza među političarima ne bi trebala utjecati na predblagdansku potrošnju građana jer bi ovog mjeseca na račune zaposlenih i umirovljenika trebalo sjesti najmanje 900 milijuna kuna, a možda i milijarda više nego što su dobivali prethodnih mjeseci.
U kolovozu 20 milijardi kuna
Gužve na otvorenju Adventa u Zagrebu najavljuju dobre dane za trgovce i ugostitelje, a u utrku za svoj dio blagdanskog kolača uključit će se i Porezna uprava, koja je najavila da će od sutra pojačati nadzor nad poreznim obveznicima koji su angažirani u prigodnoj predblagdanskoj prodaji u zatvorenim prostorima, ali i na trgovima, sajmovima, tržnicama. Mjesečna potrošnja u Hrvatskoj kreće se od devet milijardi kuna na početku godine do rekordnih 20 milijardi u mjesecu kolovozu. Protekle dvije godine ukupni prosinački promet svih obveznika fiskalizacije kretao se oko 12 milijardi kuna, a ove bi godine prosinac trebao biti još jači i premašiti 13 milijardi kuna!
Tu je, dakle, kompletna potrošnja u mjesecu bez obzira na namjenu, primjerice motorna vozila, namještaj... Uz blagi rast primanja, pa i optimizam koji donosi sve stabilniji rast BDP-a, ovogodišnja će božićna potrošnja biti pojačana sa 195 milijuna kuna umirovljeničke božićnice koja će nakon 19. prosinca pa do Božića sjesti na račune više od 1,2 milijuna umirovljenika. Milanovićev jednokratni dar umirovljenicima kretat će se od 100 kuna za umirovljenike s mirovinom većom od 3000 kuna do 325 kuna za sve čije su mirovine manje od 1000 kuna. Oni koji su između tih dviju brojki dobit će 145 i 225 kuna. Osim zbog umirovljeničke božićnice, potrošnja će rasti i zbog najmanje 700 milijuna kuna, koliko se prethodnih godina osiguravalo za božićnice, jubilarne nagrade i darove za djecu. Većina tvrtki u privatnom sektoru isplaćuje božićnice koje se kreću od minimalnih 400 kuna, tisuću pa i dvije tisuće kuna i te su isplate ugovorene kolektivnim ugovorima. Iznos do 2500 kuna je neoporeziv. Proračunski korisnici zbog štednje ni ove godine ne mogu računati na božićnicu.
Udarni dani prosinačke kupnje već su tradicionalno uoči samog Božića, od 19. do 24. prosinca. Najviše se kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana (odojak, purica, bakalar), alkoholna i bezalkoholna pića, namirnice za kolače, mobiteli, televizori, kućna kina, knjige, računala... – Jako je važno je potaknuti javnost, potrošače i trgovce da u ponudi na blagdanskom stolu i pod borom bude što više hrvatskih proizvoda – kaže pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. Prema neovisnim istraživanjima, 80 posto hrvatskih građana spremno je izdvojiti nešto više novca ako je riječ o hrvatskom proizvodu, što znači da bi i samo 5% veća potrošnja imala ljekovit učinak na domaće gospodarstvo.Hrvatska gospodarska komora procjenjuje da će na krilima pozitivnih trendova u trgovini, još od kolovoza lanjske godine, mjera ekonomske politike, pomaka u makroekonomskim kretanjima, nešto povećane neto plaće, ali i oporavka kompletne eurozone, prosinačka potrošnja građana iznositi oko 11,5 milijardi kuna, oko 2,5 milijardi više od mjesečnog prosjeka te oko pola milijarde više neko protekle četiri godine, kada je stagnirala na 11 milijardi kuna. Privatni konzultant Drago Munjiza, nekadašnji čelnik Konzuma, kaže kako je on barem za 10-ak posto optimističniji od HGK s obzirom i na Vladinu odluku o kreditima u švicarcima.
Dobra godina za tvrtke
– Građani s tim kreditima imaju na raspolaganju veći dohodak i/ili računaju na njega u budućnosti – tvrdi Munjiza ističući da je oporavku potrošnje svakako pridonijela i odlična turistička sezona, koja bi se mogla nastaviti i u prosincu. Gradovi u Hrvatskoj sve bolje organiziraju adventska događanja, zbog čega se uz složenu političku situaciju (strah od putovanja u inozemstvo) za blagdane može očekivati više domaćih, ali i inozemnih turista. – Ukupno bi to moglo biti milijardu kuna više nego lani, što bi za hrvatske tvrtke značilo dobar završetak godine, koja je ionako bila dobra. U prosincu maloprodaja (i hrane i “do it yourself”) raste i do 50% u odnosu na prosječni mjesec, dok je u HoReCa kanalu prosinac najbolji mjesec u godini – tvrdi Munjiza.
>>Evo što božićni i novogodišnji blagdani čine vašem organizmu
>>Snijeg u Zagreb donosi Božićna bajka
Tko ne zna, mislit će da su državni i gradski službenici izjednačeni u plaćama. NIsu. Državni službenik sa npr. SSS ima plaću ovisno o satžu cca 4.500,00-5.000,00 kn, dok gradski - tu idu i Bandićevi u Gradu Zagrebu ; Poglavarstvtv o, općine,mjesna samouprava...sa također SSS imaju plaće (ovisno o stažu) od 6.500,00-7000,00 kn. Državni službenici očekuju da gradski dobivaju isto kao i oni. Ovo smanjenje državnim službenicima naredio je i izvršio Mato Crkvenac (SDP) godine 2000-te i od onda gradski imaju puno veće plaće. Ako se štedi, neka se štedi na svima. Sniziti plaće gradskoj ali i županijskim službenicima.