OPG-ovi sve primamljiviji turistima

Priroda i vinski turizam na 10 do 15 km od autoceste

Enološko-gastronomska manifestacija "Zalazak u vinogradu"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
1/3
24.08.2021.
u 13:46

Turisti u tranzitu najviše cijene ljubaznost, dobru eno-gastronomsku ponudu, vinski turizam, kulturnu i tradicijsku baštinu

Iako se često može čuti da je turizam u Hrvatskoj vezan isključivo za more i Jadran i da sve drugo zapravo nije vrijedno spomena, podaci s kojima raspolažu u turističkim destinacijama kontinentalnog dijela zemlje govore da se i oni imaju čime pohvaliti. Iako hrvatska obala i nadalje drži najvišu poziciju na karti svjetskih turističkih destinacija, fokus razvoja hrvatskog turizma sve više se okreće prema kontinentalnom dijelu Lijepe Naše, ponajprije Slavoniji.

Privlačnost Terra Panonice

Iz Pleternice je tako ovih dana doprla informacija kako je kroz ulazna vrata lani otvorenog Interpretacijskog centra Terra Panonica u protekla tri mjeseca prošlo oko 10 tisuća ljudi. Gotovo jedna trećina te brojke odnosi se na turističke posjete, iz čega proizlazi da dobro osmišljeni turistički projekti u Slavoniji imaju potencijala. U konkretnom slučaju riječ je o 24,7 milijuna kuna vrijednom EU projektu koji kroz izložbu biljnih i životinjskih vrsta i fosila starih više od 24 milijuna godina nudi mogućnost “uplovljavanja” u svijet nekadašnjeg Panonskog mora.

– Interes je velik i jako nam je drago zbog toga. Tri tisuće ljudi koji su u posljednja tri mjeseca ciljano došli posjetiti centar je vrlo ohrabrujući podatak za budućnost – rekla je Jasna Hoffmann, ravnateljica Javne ustanove Pleternica. Susjednu Brodsko-posavsku županiju, pak, uglavnom pohode turisti u tranzitu, koji najviše cijene ljubaznost, dobru eno-gastronomsku ponudu, vinski turizam, kulturnu i tradicijsku baštinu te u posljednje vrijeme boravak u prirodi, novu avanturu i veliku inspiraciju modernog turista. Posebno velik rast od čak 113 posto u odnosu na prošlu godinu bilježe izdvojeni objekti u seoskim domaćinstvima kao što su salaši, rančevi i OPG-ovi koji se nalaze izvan urbane sredine i gužve. Poslovnjaci, pak, i nadalje u najvećem dijelu ostali su vjerni hotelima.

– S obzirom na naš položaj na autocesti A3 i raskrižju važnih međunarodnih pravaca, na našem su području najprisutniji turisti u tranzitu koji ovdje uglavnom zastaju da se odmore, osvježe i usput ponešto obiđu. Neki noće u motelima uz cestu, ali mnogi i silaze s autoceste i zaustavljaju se u našim gradovima i selima u kojima obilaze prirodne i kulturne znamenitosti. Najtraženija su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kako zbog prihvatljive cijene, tako i radi toga što ljudi žele mir i bijeg od gužve – kaže Ružica Vidaković, direktorica Turističke zajednice Brodsko-posavske županije.

Da se slavonski turizam uspješno oporavlja od koronakrize, govore i brojke. Tako je od 1. siječnja do 22. kolovoza ove godine u Brodsko-posavskoj županiji zabilježeno 30.447 noćenja, što je za 33 posto više nego u istom razdoblju lani, kada ih je bilo 22.871. To je gotovo 80 posto od 38.400 noćenja ostvarenih u prvih osam mjeseci pretpandemijske 2019. godine.

– Podaci su još povoljniji uzmu li se u obzir samo brojke iz kolovoza. Tako je u prva 22 dana kolovoza ove godine u ovoj županiji ostvareno 4843 noćenja, što je za čak 84 posto više nego u istom razdoblju lani, kada ih je bilo 2632. Ujedno je time ostvareno 86 posto popunjenosti u usporedbi s “normalnom” i rekordnom 2019. godinom, kada je zabilježeno 5597 noćenja – dodaje Ružica Vidaković.

Klaster Slavonija

Slavonski turistički radnici organizirali su se u Turistički klaster Slavonija u sklopu kojeg već godinama zajedno rade na jačanju, širenju i promidžbi turističke ponude. Utvrdili su gdje se nalaze, u što trebaju ulagati i kojim potencijalnim turistima su zanimljivi. Izgrađena je strategija razvoja turizma u Slavoniji s naglaskom na brendiranje i taj projekt je financiralo Ministarstvo turizma. – Mi već tri godine na svim domaćim i međunarodnim sajmovima ističemo da je Slavonija sigurno i lako dostupno odredište do kojeg se osim automobilom ili motociklom može doći i riječnim putem (kruzerom). Ljudi koji su željni nečega novog i drukčijeg to su prepoznali i shvatili da su im sve te zanimljive i financijski prihvatljive prirodne destinacije dostupne na samo 10 do 15 kilometara od autoceste – ističu iz Turističke zajednice.

VIDEO Vožnju iz splitske zračne luke do hotela htio naplatiti 900 kuna, turist sve snimio mobitelom.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije