medijska i digitalna pismenost

Priručnik EU-a protiv dezinformacija i stranog uplitanja u europsku demokraciju

Sunčana Glavak
EPP
10.02.2022.
u 13:00

Rusija, Kina i drugi autoritarni režimi usmjerili su više od 260 milijuna eura u 33 zemlje kako bi ometali demokratske procese u europskim zemljama, a taj trend se očito ubrzava.

Autorice Priručnika EU-a protiv dezinformacija i stranog uplitanja u europsku demokraciju su Sandra Kalniete, Vienotība-EPP iz Latvije i Sunčana Glavak, HDZ-EPP. Obje zastupnice su članice Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE) u Europskom parlamentu.

Europski parlament prije dvije godine osnovao je Posebni odbor za strano uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji (EU), uključujući dezinformacije (INGE). Na plenarnom zasjedanju u ožujku Europski parlament će raspravljati i glasovati o izvješću Posebnog odbora o stranom uplitanju i dezinformacijama. Izvješće predstavlja ključnu i značajnu prekretnicu koja će postaviti temelje za naše zajedničke napore unutar EU-a u borbi protiv stranog uplitanja i dezinformiranja, propćili su iz Kluba zastupnika EPP-a.

Rusija, Kina i drugi autoritarni režimi usmjerili su više od 260 milijuna eura u 33 zemlje kako bi ometali demokratske procese u europskim zemljama, a taj trend se očito ubrzava.

"Izravan učinak zlonamjernih, koordiniranih dezinformacija u kombinaciji s pogrešnim informacijama danas je itekako vidljiv – građani odbijaju primiti certificirana cjepiva, što dovodi do prevelikog broja hospitalizacija i brojnih smrtnih slučajeva koje se moglo spriječiti. Svjedoci smo kontinuiranih kampanja ometanja i manipuliranja informacijama usmjerenih na sve mjere protiv širenja COVID-19, a internetske platforme postigle su vrlo ograničen uspjeh u borbi protiv njih.

Za jačanje otpornosti i svijesti u EU-u potreban nam je hitan daljnji razvoj Odjela za strateške komunikacije EEAS-a - Europske službe za vanjsko djelovanje, uključujući veća sredstva za rješavanje neprijateljskih dezinformacija iz Kine i drugih zemalja. EU ne smije bježati od toga da prema neprijateljskim autoritarnim režimima u svom susjedstvu govori jezikom moći.

Trenutno Lukašenkov režim vodi hibridni napad na Poljsku, Litvu i Latviju, čiji je cilj destabilizirati i rascijepiti EU, a trebao bi poslužiti kao snažan podsjetnik na vrijednost uloga o kojemu je riječ. Istodobno, aktivnosti za suzbijanje uplitanja trećih zemalja neće donijeti rezultate bez paralelnih napora usmjerenih na jačanje otpornosti naših društava.

Stoga sve države članice moraju uključiti medijsku i digitalnu pismenost u svoje obrazovne programe kako bi se uspješno borile protiv ozbiljnog nedostatka svijesti o ozbiljnosti tih prijetnji. EU također mora pojačati i pokazati ozbiljnu inicijativu u osiguravanju održivog, trajnog i transparentnog financiranja neovisnog i istraživačkog novinarstva.

Razumljivo je da su internetske platforme u središtu pozornosti kada govorimo o dezinformacijama. Nedvojbeno je da nam je očito potreban snažan Zakon o digitalnim uslugama koji zahtijeva veću odgovornost platforme i transparentnost, osobito u pogledu algoritama na temelju kojih se korisnicima preporučuje sadržaj, te obvezujući Kodeks prakse, koji se sveobuhvatno primjenjuje na nacionalnim razinama.

Pozivamo i na procjenu regulatorne situacije i mogućnosti strože regulacije tržišta podataka. Iako su veliki dijelovi industrije mešetarenja podataka legalni, stvarnost je takva da djelujemo na digitalnom „Divljem zapadu“, gdje nekoliko tisuća slabo reguliranih privatnih tvrtki posjeduje na tisuće podataka o pojedincima", poručuju.

Pozivaju Komisiju da osmisli smjernice za države članice s ciljem otklanjanja svih nedostataka koji omogućuju netransparentno financiranje političkih stranaka.

"Po našem mišljenju, sve bi države članice trebale nastojati zabraniti političke donacije iz trećih zemalja, uz izuzetak dijaspore.

Treba govoriti i o sve većoj i sve prisutnoj prijetnji uplitanja elite, pokušajima manipulacije nacionalnim dijasporama i sveučilištima. EU može i treba poduzeti korake da to ublaži reformom Registra transparentnosti, uključujući stroga pravila o transparentnosti te ažuriranjem kartiranja inozemnog financiranja za lobiranje povezano s EU-om.

Kada se usredotočimo na kritičnu infrastrukturu i strateške sektore, potreban nam je pristup na razini EU-a u borbi protiv hibridnih prijetnji, osiguravajući alternative financiranju kako bismo izbjegli da veliki segmenti kritične infrastrukture EU-a padnu u posjed trećih zemalja. Osim toga, kako bi se ojačala kibernetička sigurnost i otpornost, EU bi trebao više ulagati u svoje kapacitete u području 5G i post-5G tehnologija kako bi se smanjila ovisnost lanca opskrbe o stranim dobavljačima.

Uvjereni smo da pitanja kojima smo se bavili u radu Odbora INGE uistinu sežu izvan stranačke politike. Neprijateljske prijetnje našim demokratskim institucijama trebale bi se ticati svakog pojedinog zastupnika u Europskom parlamentu u cijelom političkom spektru. Koliko god bili teški ili neugodni, neki lijekovi i zahvati mogu se činiti gorkim i opterećujućim, ali samo tako se možemo oduprijeti još sumornijim i negativnijim alternativama te osnažiti i očuvati našu demokraciju. Upravo to i građani smatraju najvažnijim zadatkom Europskog parlamenta, prema najnovijim podatcima Eurobarometra", dodaje se u priopćenju.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije