Gotovo u isto vrijeme dok je njemačka delegacija složena od protuobavještajnih stručnjaka pristizala na vrata Bijele kuće kako bi s američkom administracijom provjerila u kojoj su mjeri nadzirane komunikacije europskih dužnosnika, nekoliko stotina metara dalje šef NSA grčevito se borio da se njegovoj agenciji ne smanje ovlasti i djelokrug djelovanja. General Keith Alexander govorio je pred Kongresom moleći ga da ne smanjuje ili ukida praksu špijuniranja koju je NSA do sada provodila.
Ne smanjujte nadležnosti
– Spremni smo kao agencija na sebe preuzeti bijes javnosti, bijes međunarodne zajednice, ali ne smanjujte nam ovlasti. Ne napuštajmo program po kojemu sada radimo jer naša će zemlja biti napadnuta – izjavio je Alexander pred kongresnicima kako bi zaustavio zakon o ograničavanju prisluškivanja. Kako je ustvrdio, upravo zbog ovlasti koje NSA od 11. rujna 2001. ima, do sada su spriječena 54 teroristička napada, a tijekom prošle godine preslušano je samo oko 300 tajno snimljenih telefonskih razgovora.
– Snimljene su milijarde razgovora, ali obrađen je samo mali broj – molio je Alexander kongresnike dok su mu potporu u nastupu davali i James Clapper, direktor Nacionalne obavještajne službe SAD-a. Ipak, unatoč svim ovim molbama, vrlo je izvjesno da će američki Kongres uskoro uvesti neki oblik ograničenja nadležnosti i rada NSA, što će biti prvi slučaj smanjenja ovlasti neke obavještajne agencije u SAD-u još od 11. rujna 2001. A ovlasti i kapacitet NSA su doista veliki. Iako danas predstavlja najveću američku obavještajnu službu s oko 37 tisuća zaposlenih, o njoj se pouzdano zna prilično malo podataka. Čak je i samo postojanje NSA Washington odbijao priznati punih dvadesetak godina nakon njena nastanka.
Za razliku od puno poznatije CIA, NSA nema agente u klasičnom smislu riječi. Riječ je o obavještajnoj službi specijaliziranoj za prikupljanje podataka elektroničkim putem, ujedno i američkoj uzdanici u slučaju cyber ratovanja. Ipak, to još uvijek ne znači da pripadnici NSA ne pogibaju na terenu. U središtu službe otvorena je spomen-soba poginulim agentima NSA, a na zidu od crnog granita danas su 173 imena. Koliki su kapaciteti ove službe, pokazuje i veličina njena sjedišta smještena u Fort Meadu u Marylandu pokraj Washingtona. Glavna zgrada NSA ima površinu od 28 hektara, a u nju se lako mogu smjestiti četiri zgrade washingtonskog Capitola u kojemu zasjedaju i američki Kongres i Senat. Zbog velikog broja snažnih računala koji služe za obradu prikupljenih podataka, zgrada NSA najveći je potrošač struje u cijeloj državi Maryland. Sama zgrada potroši više struje nego Annapolis, glavni grad savezne države u kojoj je objekat smješten. I dok se američka obavještajna zajednica rukama i nogama bori kako bi zakonski održala ovlasti koje ima, njeni šefovi potežu i posljednje argumente.
Za špijunažu i postojimo
Tako je Alexander ustvrdio da su većinu poslova u snimanju telefonskih razgovora diljem Francuske i Španjolske odradile upravo – domaće obavještajne službe. Njegov kolega Clapper povukao je još jedan argument.
– Špijuniranje u inozemstvu osnova je našeg posla, to je ono što radimo i zbog čega postojimo – ustvrdio je Clapper. Ipak, političari polako mijenjaju stavove koji se više ne poklapaju sa stavovima čelnika obavještajnih službi. Bijela kuća najavljuje dao će i sama biti za ponovno ispitivanje položaja NSA. – Treba osigurati da se obavještajni podaci ne prikupljaju neselektivno, samo zato što za to imamo tehničkih mogućnosti. Treba ih prikupljati samo onda kada za to ima stvarne potrebe – izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney.
>>Bijela kuća poručila: Treba obuzdati špijuniranje NSA-e
