Privatizacija brodogradnje: Radnici čak i nakon punih deset godina čekaju plaće

13.11.2008.
u 16:55

ŠIBENIK – Još uvijek nije završena priča s prvim hrvatskim brodogradilištem čija je privatizacija počela prije deset godina. Dok Europska komisija od Hrvatske, kao jedan od uvjeta za dovršetak pristupnih pregovora u 2009. godini, traži restrukturiranje brodogradnje, premijer Ivo Sanader najavljuje međunarodni javni natječaj za privatizaciju hrvatskih brodogradilišta.

Scenarij privatizacije
– Dan danas 650 radnika ne može doći do 5,5 milijuna kuna plaća, regresa i jubilarnih nagrada zarađenih od 1995. do 1998. godine. Deseci tisuća radnika brodogradilišta koja će se u privatizirati i njihovi kooperanati danas su u položaju u kojem su prije deset godina bili radnici Remontnog brodogradilišta Šibenik.

Scenarij njihovih sudbina je sljedeći: brodogradilište se nudi za kunu, a kad se utvrdi da ga nitko neće, raspisuje se natječaj za dodjelu koncesije na javnom pomorskom dobru i otvara se stečaj u kojem se radnici ne mogu naplatiti – upozorava Branko Kronja, predsjednik Udruge “Plodovi rada” koja okuplja veći broj bivših radnika “Remonta”.

Na Općinskom sudu u Šibeniku Udruga je upravo izgubila sudski spor kojim je 305 oštećenih radnika od države, kao osnivača brodogradilišta, pokušalo naplatiti 3,150.000 kuna potraživanja.

Frizirano izvješće
– Ova i ostale presude donesene su temeljem friziranog, na mnogim mjestima i očigledno neistinitog, izvještaja stečajnog upravitelja o poslovanju “Remonta”. Očito nikog nije briga, ali žalit ćemo se se Županijskom sudu, a onda i dalje, bude li potrebno. Pozivamo radnike brodogradilišta kojima se sprema privatizacija da je ne dopuste prije nego se riješi problem radnika prvog koje je išlo u privatizaciju – kaže Kronja.

Remontni zavod “Velimir Škorpik” bilo je poduzeće nekadašnjeg JNA, u ratu ga je preuzeo MORH te je nakon neuspjele prodaje za kunu s tadašnjih 350 radnika u siječnju 2003. otišlo u stečaj. Iz imovine poduzeća izuzete su sve nekretnine koje su se nalazile na pomorskom dobru, zbog čega su mnogi vjerovnici ostali zakinuti.

– Naplatila se samo Jadranska banka i desetak je radnika dobilo naknade za ozljede na radu. Međutim, stečajni zakon jasno kaže da, ako se zabrani prodaja imovine stečajnog dužnika, za dugove odgovara osnivač, a u ovom je slučaju to država – kaže Kronja.

Upozorava radnike da ne vjeruju stečajnim upraviteljima ‘jer je njihov zadatak samo čišćenje terena za novog vlasnika i prodaja imovine brodogradilišta’.

Udruga ‘Plodovi rada’ poziva Vladu RH da raščisti privatizaciju i stečaj ‘Remonta’ prije nego se krene s javnim natječajima za privatizaciju ostalih brodogradilišta.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije