Što će biti s domovima zdravlja dokine li novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti (ZOZZ) domske liječnike primarne zdravstvene zaštite? Hoće li se smanjiti dostupnost i opseg zdravstvenih usluga kad se privatizira i preostalih 30% ordinacija, koliko ih zasad mora ostati pod okriljem DZ-a? Niz se pitanja nameće u svjetlu novosti koje nosi radni nacrt novog ZOZZ.
Kako je drugdje u EU
– Budu li domovi zdravlja jačali kroz specijalističke ordinacije, onda im treba prostor, u kojem su sada, međutim, ordinacije primarne zaštite – kaže Igor Fazerkaš, ravnatelj DZ Virovitičko-podravske županije. Ravnatelj pak DZ Istarske županije Ante Ivančić smatra da dijagnostičko-konzilijarna zaštita neće moći ponovno zaživjeti u domovima zdravlja jednostavno zato što specijalista nema. – To je prazna puška, specijalista nema ni u u gradovima, a kamoli u ruralnim sredinama – kaže Ivančić. Za ravnatelja Dubrovačko-neretvanskog DZ-a, Branka Bazdana, privatizacija ordinacija zadnji je čavao u lijes javnog zdravstva. – Najavljene izmjene većinom idu naruku liječnicima, a pacijentima kako bude. Ruralne sredine gdje domovi zdravlja drže ordinacije jer su privatnicima ondje neisplative, ostat će bez njih – kaže i navodi primjer mjesta Gruda u Konavlima, gdje nitko neće ni uz besplatno stanovanje pa se domski liječnici rotiraju ondje na po mjesec dana. Osim toga, pita se, kako će privatni liječnici prodavati i nasljeđivati ordinaciju ako rade u opremljenim prostorima doma zdravlja, a pacijenti sami biraju liječnika? – Naše su ordinacije iznajmljene potpuno opremljene. Što tu privatnik točno prodaje? – pita, ističući kako je nedoumica jako puno.
Bivši ministar Siniša Varga, pak, potpuno se slaže s privatizacijom i tvrdi da je kod koncesionara danas 90% pacijenata, a svaki drugi domski pacijent je na bolničkim listama čekanja.
Privatne ordinacije u sustavu javnog zdravstva u zemljama EU uobičajene su, ima ih u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji... U Sloveniji je 30% primaraca u koncesiji, primaju jednake plaće kao i u domovima zdravlja, što nije slučaj kod nas. Pritisci hrvatskih primaraca su u zadnje vrijeme eskalirali, vođeni u prvom redu željom liječnika za neovisnošću i boljom zaradom. Protivnici im poručuju: privatizirajte se, ali svojim novcem. – Žele imati ugovor s HZZO-om, znači stalne i sigurne prihode od javnog novca, ali zarada je privatna – kaže Mario Drlje iz Hrvatske udruge pacijenata.
– Frapantno je da se u reformu ide bez projekcije učinaka tijekom pet do 10 godina. Uvjeren sam da ćemo žaliti zbog toga – tvrdi Bazdan. Stanje u zdravstvu nije dobro, ali primarna zdravstvena zaštita ne stvara gubitke, pa je čudno zašto se baš tu stvari mijenjaju, a zaobilazi se bolnički sustav.
Prijedlog uvršten naknadno
– Ima mjesta za promjene pa i privatizaciju, ali ne preko koljena! – kaže Ivančić. Zanimljivo je i to da je radni nacrt naglo mijenjan. U srpnju je u e-savjetovanju išao prijedlog koji uvođenje ordinacija ne spominje, što je uvršteno naknadno, a nije riječ o detalju.
Opet metoda pokušaja pa time i uglavnom promašaja. Već godinama mnogi liječnici plaćaju koncesiju, sklapaju ugovor s HZZO-m ( neki i ne), i primaju pacijente koji su ih izabrali za liječnika. Da, rade u zgradama koje su vlasništvo domova zdravlja,a, plaćaju tim domovima najam i režije. Da, mnogi rade s opremom i uređajima u vlasništvu DZ-a i plaćaju uporabu istih. Ali, mnogi kupuju opremu i uređaje, jer je domska ili zastarjela, ili se ne isplati ili ne može popraviti, kupuju i namještaj za ordinaciju, za čekaonicu, plaćaju DZ-a čišćenje, fiksni telefon...Dobivaju glavarinu od HZZO-a ovisno o broju pacijenata. E sada, šro bi to privatizirali? Ukoliko se u primarnoj budu pružale usluge i specijalističkih pregleda, dijagnostike trebaju i specijalisti... Ministarstvo zdravstva i te kako ima obilje podataka, brojki, iskustava liječnika. Jesu li proveli snimanje stanja u raznolikim DZ-a i ordinacijama? Jesu li prikupljeni, analizirani podaci? nije dovoljno olako reći - idemo ovo ili ono. Prvo kvalitetna analiza i procjena. Inače ćemo mi, pacijenti, platiti danak i toj privatizaciji