Štrajk prosvjetara idealno je tempiran uoči predsjedničkih izbora kao uvertire u parlamentarne izbore, kad se može očekivati da će otpor vladajućih biti najslabiji, dok će ostali vjetrovi puhati u štrajkaška jedra. I zbog toga zasad se i ne pomišlja na propitivanje zakonitosti štrajka, već Plenkovićeva Vlada sve polaže na psihološko iscrpljivanje, jačanje pritiska roditelja i politizaciju štrajka.
I 2009. zbog najavljenog štrajka i prosvjeda uoči lokalnih izbora potpredsjednica Sanaderove Vlade Jadranka Kosor govorila je: “Oni će na dan izborne šutnje prosvjedovati protiv Vlade! Iz aviona je vidljivo o čemu se tu radi.” Tada su SDP i HNS optuživani da stoje iza štrajka. A sindikati su dizali tenzije kako školska godina i matura mogu doći u pitanje.
“Djeca najveće žrtve štrajka”
SDP-ov ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović 2012., za pregovora o temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe te najave smanjenja plaća kroz ukidanje dodatka od 3, 5, 7 i 9 %, roditeljima je govorio: “Sindikati imaju pravo na štrajk, ali i djeca imaju pravo na nastavu.” Milanovićeva Vlada suočila se sa štrajkom prosvjetara i uoči parlamentarnih izbora 2015. kad je i ministar Vedran Mornar tumačio da se djeci uskraćuje ustavno pravo na obrazovanje, a premijer Milanović kako će djeca biti “najveće žrtve štrajka”, a za štrajk da je “komičan pokušaj ucjene”.
I tada je u prvi plan stavljao svoj karakter: “Neki su naviknuli tako funkcionirati sa Sanaderom i Jadrankom Kosor, sa mnom ne ide”, obrazlažući kako je za početak pregovora postavio vrlo umjerene ljude poput Mrsića i Nevena Mimice. Dakle, ni on se nije odmah uključio u pregovore te je pozivao sindikate na razgovor nakon izbora “pod uvjetom da Hrvatska nastavi rasti”.
Sada vide da novca ima za sve
Danas bi SDP dao prosvjetarima i 6,11%, HSS čak 10.000 kuna neto plaće... uz tumačenje kako okolnosti više nisu kao kad su oni bili na vlasti. Sada vide da ima novca za sve. Doduše, u pravu je Jovanović da su koeficijenti prosvjetarima povećani 2014., savjetnika za 8%, mentora za 6 i učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika 3,5%. Ali time je samo kompenziran dio ranije im oduzetog, i to za 62% zaposlenih, dok je i po Jovanoviću za 23% plaća ostala ista, a za 15% manja. Za veće plaće prosvjetari su štrajkali 1994., 1998., 2000. 2002., 2003., 2004., 2005. 2006., 2009., 2012. i 2015.
Nauživali su se rezova, ušteda i nazovi ispravljanja nepravdi te se akumulirano nezadovoljstvo najprkosnije ispoljilo baš na Vladi koja im uistinu nudi više nego ijedna prije. Licemjerno je od politike što, bez izuzetka, jedno govore u oporbi, a drugo kad dođu na vlast. A nitko se ne ufa provesti prave reforme, za koje bi, naravno, najveći otpori bili, osim u vlastitim redovima, upravo u sindikatima. Stotine tisuća žrtava gospodarske krize u privatnom sektoru sve vrijeme promatrači su tih nadmudrivanja u javnom sektoru.
Bravo! Sve je istina napisano u članku. Nw treba dalje niti komentirari sve rečeno, sve su to igre sprege sindikata i nebitno da li su na vlasti ili su oporba.