U dvije riječi – ništa konkretno. Zaključak je to članova Vlade i njezina Znanstvenog savjeta nakon današnjeg gotovo trosatnog sastanka. O čemu su razgovarali znanstvenici i premijer Andrej Plenković, pojasnio je on sam, kazavši prvenstveno da se nikakve strože mjere sprečavanja širenja epidemije neće donositi ističući prvenstveno u ovom kontekstu ponovni lockdown i policijski sat.
Situacija je ozbiljna
– Svjesni smo ozbiljnosti situacije i upućujemo i dalje na visoki sustav opreza te provedbu svih dosadašnjih mjera. Zadnji smo paket donijeli prije desetak dana i te će se mjere sigurno produljiti. Od članova Savjeta tražili smo prijedloge dodatnih mjera, ako ih smatraju potrebnima, ali složili su se da ih sadašnja situacija ne zahtijeva – kazao je premijer Plenković dodajući kako se razgovaralo i o tome kako zadržati kvalitetno funkcioniranje zdravstvenog sustava, izbjeći prekapacitiranost te pacijentima osigurati kvalitetnu skrb.
Kako je kazao premijer, svi su se zajedno podsjetili na prognoze s proljeća, kad su govorili da će ljeto proći dobro, ali novi val stići na jesen. Upitan o prognozama znanstvenika Ivana Đikića o broju umrlih do kraja studenog te o činjenici da smo prigrlili švedski model borbe protiv korone, Plenković je kazao kako ne želi polemizirati.
– Naše mjere su adekvatne, primjerene, idemo sa svojim modelom, gledajući što rade drugi – rekao je premijer, a kazao je i kako će se u idućih deset dana veledrogerijama isplatiti 1,8 milijardi kuna kako lijekova ne bi nedostajalo pacijentima koji boluju od ostalih bolesti.
Kako doznajemo, današnjem su sastanku Vladina Znanstvenog savjeta nazočili svi njegovi članovi osim Krunoslava Capaka te nekoliko Vladinih ministara. Uz Davora Božinovića i Vilija Beroša bio je tu i Zdravko Marić te Josip Aladrović što je također znak da se situacija shvaća vrlo ozbiljno te se pomno prati razvoj pandemije u Hrvatskoj.
Prof. dr. sc. Dragan Primorac rekao nam je kako su svi članovi Vijeća koji su danas bili na sjednici bili usuglašeni oko zaključka.
– Ponekad bude različitih mišljenja, što i očekujemo od ljudi koji imaju svoj stav i razmišljaju svojom glavom te djeluju potpuno neovisno, no ovaj puta su svi bili jednoglasni. Strože su mjere, dakle, moguće, ali zatvaranje i policijski sat sigurno ne. U ovom trenutku zatvaranje nije opcija i vjerujemo u odgovornost hrvatskog čovjeka, tako da građani mogu ostati spokojni što se toga tiče. No, strože mjere jesu moguće ako se pokaže nužnost za njihovim uvođenjem, one uvijek moraju biti primjerene ugrozi, rekao nam prof. Primorac.
I još jedan član Vladina Znanstvena savjeta, prof. dr. sc. Nenad Ban s Tehničkog sveučilišta, ETH, u Zurichu, dao je svoje mišljenje o današnjem sastanku.
Strože kontrole
– Po mom mišljenju zdravstvo u Hrvatskoj pod velikim je pritiskom i potrebno je reagirati jačim mjerama. Te mjere ne bi trebale uključivati lockdown ili policijski sat, ali će vjerojatno biti potrebno strože provjeravati da li se trenutačne mjere poštuju i pridodati dodatne mjere. Razlog tome je da zbog velikog postotka pozitivnih testiranja ne možemo dobro procijeniti kako se razvija pandemija i kolika je stopa širenja. Greške u procjenama su prevelike. U ovakvoj situaciji Vlada i stožer moraju donositi teške odluke, tako da se nadam da će im današnji sastanak pomoći da nađu strategiju koja je bazirana na dobrom kompromisu između raznih sugestija i analiza – rekao nam je prof. Ban.
Bi Plenki jače mjere, ali ekonomija je pred kolapsom. Kod nas BDP pumpa potrošnja i, ako uvodiš strože mjere BDP pada. A Plenkiju nije u interesu da pada, jer onda se ne može hvaliti kako su brojke bolje od očekivanja. Onda manje novca cirkulira i treba se dodatno zaduživati. Zapravo samo plaćamo danak neradu i nesposobnosti političara. Odnosno zato što nas pretvoriše u naciju trgovaca, sobarica i konobara. Gdje BDP pumpa ugostiteljstvo, turizam i potrošnja, a proizvodnja i poljoprivreda su uništeni. Uostalom, za ovo potonje treba raditi i imati nešto u glavi, a ono prvo se događa po inerciji i ne treba nikakva pamet.