Zbog pandemije je u moratorijima 36 milijardi kuna kredita. Od toga su 30 posto kreditne institucije svrstale u drugu fazu nenaplativosti. Ako tih 30 posto postanu neprihodujući krediti, možemo očekivati rast udjela NPL-ova (loši krediti) od tri postotna poena, odgovorio je na novinarsko pitanje o utjecaju pandemije na sposobnost otplate kredita i rast nenaplativih potraživanja guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na godišnjem briefingu za novinare na kojem je predstavio projekciju monetarne politike za 2020. i 2021. godinu.
“Preveli” smo njegovu prognozu u brojke i došli do zabrinjavajućih dodatnih 10,8 milijardi kuna koje hrvatski dužnici neće moći otplaćivati zbog gospodarskih posljedica pandemije. Ako bi se taj scenarij ostvario, udio loših kredita kod kućanstava porastao bi na 8,3 posto, a kod poduzeća na 23 posto (trenutačno je udio loših kredita 5,54 posto). Skoro četvrtina dugova hrvatskih tvrtki postala bi u 2021. nenaplativa!
Posao izgubilo 50.000 ljudi
Od ovih 36 milijardi kuna kredita u moratorijima 44 posto istječe do kraja ove godine, a 49 posto krajem rujna 2021. Ti su prolongirani moratoriji vezani uz turizam i njihova će otplata biti ekvivalentna uspješnosti sljedeće turističke sezone. A ona će, smatra guverner Vujčić, biti bolja od ove koja je iza nas, ali na razinu 2019. doći će tek u 2022. – Turistička ostvarenja u 2020. povoljnija su od naših temeljnih projekcija i bolja nego kod susjednih država, imali smo najmanji pad broja noćenja. Ako gledamo potrošnju, pad je još manji, manji od 50 posto.
Tu dolaze do izražaja položajne prednosti koje ima Hrvatska, do koje se može doći automobilom – ističe Vujčić. Scenarij oporavka analitičari središnje banke vežu, očekivano, uz epidemiološku situaciju. Stavi li se ona pod kontrolu do kraja prvog kvartala iduće godine, ponajprije procjepljivanjem, očekuju ostvarivanje svoga temeljnog scenarija u kojem bi u 2021. Hrvatska imala ekonomski oporavak s rastom BDP-a od gotovo pet posto. Rizike, za razliku od prethodnih projekcija kad su bili znatni, smatraju uravnoteženima. Najveći je rizik da se cjepivom epidemija neće staviti pod kontrolu u prvom kvartalu, nego će se protegnuti i na drugo tromjesečje 2021. U pesimističnom scenariju, ako se pandemija ne stavi pod kontrolu i ako oporavka ne bude do kraja prvoga kvartala, razinu BDP-a iz 2019. očekuju tek 2023. Za ovu godinu makroekonomisti središnje banke očekuju pad BDP-a od 8,9 posto, u prvom kvartalu sljedeće godine oko 6,9 posto.
– U trećem smo kvartalu imali snažan oporavak, takozvanog V-oblika, a industrijska je proizvodnja čak došla na razine prije krize, solidna je bila i trgovina na malo. No dinamika mu je, zbog ponovnog blagog lockdowna, u posljednjem kvartalu usporila u odnosu na treći, ali i na naše prethodne projekcije – komentirao je guverner.
Ipak, očekuje se da će tijekom 2021. pandemija biti razmjerno uspješno kontrolirana te bi uz primjenu učinkovitog cjepiva, postupni oporavak gospodarske aktivnosti mogao započeti u drugom tromjesečju, a godišnji rast BDP-a dosegnuti 4,9 posto.
– Tijekom pandemije izgubljeno je 50.000 radnih mjesta; iako bi zaposlenost mogla pasti za 1,5 posto, uz povećanje stope nezaposlenosti na 7,5 posto radne snage, reakciju tržišta rada na pad gospodarske aktivnosti u 2020. ublažile su snažne mjere Vlade RH za očuvanje zaposlenosti. Stoga bi i oporavak tržišta rada u 2021. mogao biti razmjerno blag, oko 0,8 posto, što je u skladu s projekcijom kretanja BDP-a – kaže Vujčić koji za 2020. očekuje usporavanje stope inflacije na zaključnih 0,2 posto, uglavnom zbog znatnog smanjenja cijena energije, ponajprije naftnih prerađevina, u odnosu na prethodnu godinu, a inflatorni pritisci mogli bi biti prigušeni i u 2021., kada se očekuje stopa inflacije od jedan posto. Najavljuje “oporavak” cijena energenata; u prijevodu – poskupljenje.
Euroskepsa još velika
U ekonomskim odnosima s inozemstvom, nakon primjetnog smanjenja viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2020., ponajprije zbog osjetnog pada prihoda od turizma, tijekom 2021. očekuje se rast viška koji će generirati oporavak turističke aktivnosti. HNB će, poručio je guverner, nastaviti održavati stabilnost tečaja kune prema euru i podržavati povoljne domaće uvjete financiranja i u 2021. To više što je višak likvidnosti, razlika između stanja na računima za namirenje poslovnih banaka kod HNB-a i iznosa koji banke moraju održavati na tim računima prema obračunu obvezne pričuve, na povijesno rekordnim razinama – premašuje 45 milijardi kuna. Padaju i kratkoročni i dugoročni troškovi financiranja banaka.
U 2020. bilježi se veći rast plasmana poduzećima i usporavanje rasta plasmana stanovništvu u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na to da je Hrvatska ušla u mehanizam ERM2 u kojem se očekuje ispunjavanje uvjeta konvergencije nacionalne valute ka euru, HNB prati i sentiment građana prema uvođenju eura. Prema podacima Eurobarometra, negativan se stav smanjuje; lani je protiv uvođenja eura bilo 47 posto ispitanika, ove godine 42 posto. No oba su postotka još iznimno velika i pokazuju skepsu građana i strah od poskupljenja s kakvima su se s ulaskom u eurozonu suočile i druge države Europske unije. Neke su odlučile i zauvijek zadržati vlastitu valutu: Češka, Mađarska i Poljska ne planiraju uvođenje eura, a građani Švedske dvaput su to na referendumu odbili, kao i Danci koji su izuzeti od obveze uvođenja jedinstvene valute.
pad bdp-a bit će preko -10%