Pandemija je promijenila svijet rada i nakon nje neće biti povratka na staro u mnogim zanimanjima. Diljem svijeta radnici su osvijestili da ne žele više raditi u tvrtkama od jutra do sutra i biti robovi posla i loših radnih uvjeta dok im trpe privatni životi. Samo u prosincu 2021. u SAD-u je 4,34 milijuna Amerikanaca dalo otkaz, što se smatra nastavkom “velikog otkazivanja/ostavke”, svojevrsnog modernog generalnog štrajka, fenomena koji je zabilježen početkom 2021. U Francuskoj je lani u rujnu zabilježeno 9% više otkaza u odnosu na prethodne dvije godine, u Njemačkoj su se pojavili zahtjevi za bolje plaće i uvjete rada. Prema istraživanju portala MojPosao na 800 ispitanika u Hrvatskoj, 51% radnika u posljednjih godinu dana dalo je otkaz i našlo drugi posao, a samo ih je 36% već imalo rezervno radno mjesto. Radnici kojih ionako nedostaje sve slabije trpe loše radne uvjete, preniske plaće, podcjenjivanje... Prema novom istraživanju Pew Research Centra 6 od 10 američkih radnika koji svoje poslove mogu raditi od kuće cijelo vrijeme ili većinu vremena i rade od kuće. I na zapadu Europe mnogi više ne žele raditi iz tvrtki.
Nismo više zadnji
I u Hrvatskoj mnogi koji su radili tijekom pandemije od kuće ne žele svakodnevno raditi u tvrtkama. Zvonimir Galić, profesor s Katedre za psihologiju rada i ergonomiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ističe da će se, osim online trgovine i dostava, rad od kuće vjerojatno zadržati i nakon pandemije.
– Prije pandemije Hrvatska je bila na samom začelju Europe po broju ljudi koji rade od kuće (prema podacima Eurostata iz 2019. od kuće je većinu vremena radilo 1,9% Hrvata, a 5% ponekad). Pandemija nas je “natjerala” da se u radu od kuće izjednačimo sa zapadnim svijetom: tijekom pandemije 15% ljudi je isključivo radilo od kuće, a 29% povremeno (istraživanje BPLab i Prizma). Postpandemijske brojke će vjerojatno biti negdje između onih 2019. i pandemijskih. Do toga će doći u svim zanimanjima u kojima je to moguće, uključujući i zanimanja koja tradicionalno smatramo onima niže i srednje klase. Kod zanimanja više i srednje klase transformacija rada je sveobuhvatna promjena uzrokovana pandemijom i vjerojatno je nepovratna, dio radnika teško će se odreći fleksibilnosti/autonomije. Rad od kuće neće zahvatiti poslove u kojima je ta transformacija nemoguća, one koje smo za vrijeme pandemije zvali “nužnim” radnicima u koje spadaju opskrba, zdravstvo ili trgovina – govori Galić dodajući da su za pandemije čak i snažno birokratizirane institucije javnog sektora usvojile digitalizaciju pa sad elektronički možete prijaviti dijete ili prijaviti/odjaviti zdravstveno osiguranje.
Dr. sc. Teo Matković, viši znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, s kolegom Markom Lucićem u longitudinalnom anketnom istraživanju u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost “Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije” bavio se i radom od kuće.
– Puno se poslova ne može raditi od kuće, mnogi su poslovi učinkovitiji kad uključuju izravnu socijalnu interakciju, svaki nastavnik to može potvrditi. Nije lako ni biti šef ako su vam zaposlenici daleko od oka. Procjena je recentne studije Eurofound zaklade da u razvijenim zemljama oko 40% radnika radi na poslovima koji se mogu raditi na daljinu. I to su češće poslovi stručnjaka, administrativni i uredski poslovi, oni gdje su računalo i telefon dovoljni. Usprkos obećanjima futurističke tehnologije zdravstveni radnici, dostavljači, radnici u osobnim uslugama, ugostiteljstvu i turizmu uglavnom će raditi s vama, a ne od kuće. Puno je više poslova koji se mogu dio vremena raditi od kuće. Taj “mješoviti” model često je i popularniji jer izolacija neprekidnog rada od kuće također može biti pogubna – ističe Matković dodajući da kontrola poslodavca kod rada od kuće može biti vrlo velika, rokovi kraći, a radni sati dulji nego kad se radi u prostoru poslodavca. Slaže se da je kod nas rad od kuće i prije i tijekom pandemije bio manje učestao nego u europskim zemljama, iako je tijekom pandemije došlo do porasta, najviše tijekom prvog vala kad je više od trećine radnika barem nekad radilo od kuće. I u jeku delta-vala, prošlog studenog, tek je nešto manje od četvrtine zaposlenih radilo i jedan dan od kuće, a njih ni desetina polovicu radnih dana ili više.
Veliko otkazivanje
– Propitali smo sve zaposlene koliko bi željeli raditi od kuće, gotovo polovica rekla je da želi od kuće raditi više nego što je to trenutačno slučaj, dok je njih desetina rekla da bi htjeli manje raditi tako – kaže Matković. Može li “veliko otkazivanje/ostavka” radnika pogoditi i Hrvatsku?
– Sustavnih podataka nemamo, ali puno stručnjaka za upravljanje ljudskim potencijalima kažu mi da se Big Quit događa i u Hrvatskoj. Ne očekujem da će on biti tako izražen kao vani (u SAD-u je tijekom proteklih 12 mjeseci posao promijenilo 30-ak milijuna ljudi, gotovo 10% njihove populacije) jer imamo relativno tromo tržište rada i ljude nenaviknute na promjene. Ali ne sumnjam da će doći do neke dinamike uzrokovane COVID-om. Posebno će biti izražena u dinamičnim segmentima tržišta rada (npr. IT sektor), ali promjene očekujem i u drugim sektorima. Dio razloga možemo povezati s radom od kuće zbog kojeg su kod dijela zaposlenika počele pucati spone koje su ih vezivale uz poslodavce i radne kolektive. Vjerojatno važnije, zbog izvanrednih okolnosti, puno ljudi je tijekom pandemije bilo sklono vrednovanju svoje pozicije na tržištu rada i života pa su odlučili “napustiti” okolnosti u kojima nisu zadovoljni – kaže Galić. A Matković dodaje: “Kad su eksplorativne prakse poslodavaca raširene, to može biti itekakav motiv da se pronađe posao s boljim radnim uvjetima, što može uključivati manji intenzitet rada ili rad od kuće.”
Video: Usporedili smo cijene žičara u Europi: Put do Sljemena turisti će plaćati kao u francuskim Alpama
