Proljetnu jutarnju tišinu na otoku remeti samo pozadinska glazba iz 70-ih koja dopire na malu rustikalnu terasu kafića s koje se pruža pogled na more obasjano prvim zrakama sunca. Šetnicom uz plažu, udaljenu svega dva metra, u rano jutro prolaze tek poneki starosjedioci s unučićima koji veselo trčkaraju za njima. Njihova lica još su puna života, oči bistre i cakle se zdravljem za razliku od mnogih lica staraca koje srećemo u maglovitim zagrebačkim jutrima ili tijekom sparnih poslijepodneva, koja se doimaju kao da im je odavno svega dosta. I jutarnje magluštine i vrućeg zagrebačkog asfalta. I života unutar četiri zida. No, kada se za nekoliko desetljeća digne razina mora i zbriše s lica zemlje tu šetnicu i stoljetne kamene kuće uz more, kao i druga mjesta uz obalu, starosjedioci tome više neće svjedočiti. A i što će biti s našom djecom?
Hrvatska se u kontekstu ranjivosti od klimatskih promjena svrstava među četiri najugroženije zemlje Europe s obzirom na geografski položaj i karakteristike gospodarstva, za Večernji list govori profesorica koja predaje kolegij Klimatske promjene i zdravlje na zagrebačkom Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Dubravka Vitali Čepo. Europska komisija (EK) navodi da će razina mora u Europi do kraja stoljeća porasti u prosjeku do 80 cm, ovisno o brzini topljenja arktičke ledene ploče. Oko trećina stanovništva EU živi na području unutar 50 km od obale, iz kojeg se generira više od 30 posto ukupnog BDP-a Unije. Vrijednost imovine unutar 500 m od europskih mora iznosi 500 do 1000 milijardi eura. Porastom razine mora povećat će se rizik od poplava i erozije oko obala, što će imati znatne posljedice na ljude, infrastrukturu, tvrtke i prirodu na tim područjima. Klimatska kriza uzrokuje povećanje prosječne globalne temperature i sve češće temperaturne ekstreme, poput toplinskih valova, upozorava EK. Visoke temperature mogu dovesti do porasta smrtnosti, smanjenja produktivnosti radnika i oštećenja infrastrukture.
Krajem 2022. Mediteranski institut za istraživanje života održao je konferenciju o klimatskim promjenama na kojoj je rečeno da je potrebno zaustaviti gradnju kuća uz more jer nema načina da ih se zaštiti od poplava s mora čija će razina rasti. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo navela je tada da je srednja razina Jadranskog mora u 30 godina povećana 10 cm, a do 2100. mogla bi porasti za 70 cm, a kad imate veću raznu mora i kad nastupe ciklonalni poremećaji i kad jugo podigne more, voda će, kako je rekla, prodrijeti – u splitske Dioklecijanove podrume, na Rivu, u Marmontovu ulicu do zgrade HNK. Upozorila je i da je "pet do 12" da se nešto učini kako bi se to spriječilo. Neće stradati samo zaštićene povijesno-kulturne građevine koje privlače gomile turista nego i naše zdravlje.
Prof. dr. sc. Vitali Čepo ističe da će klimatske promjene imati znatne posljedice na javnozdravstvenu sliku Hrvatske u budućim desetljećima, a neke promjene već su vidljive. Porast broja toplinskih ekstrema bit će mnogo izraženiji u budućnosti.
POVEZANI ČLANCI:
– Izraženiji i dugotrajniji toplinski ekstremi povećavaju vjerojatnost pojave toplinskih udara što će posebno ugroziti starije osobe i kronične bolesnike od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te dijabetesa. Ranjivije će biti i socijalno ugroženije skupine stanovništva koje tijekom ljetnih mjeseci nemaju mogućnost boravka u klimatiziranim prostorima. Znanstvenim istraživanjima od 1983. do 2008. dokazano je da toplinski valovi znatno povećavaju stope mortaliteta te je za vrijeme trajanja toplinskog vala taj utjecaj veći u kontinentalnom nego u primorskom dijelu Hrvatske. Primjerice, tijekom toplinskog vala u kolovozu 2003. stope mortaliteta u Hrvatskoj porasle su za 4 posto. Povećana učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta povećava smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te mijenja tijek respiratornih bolesti, npr. zbog pojačanog stvaranja toksičnih spojeva u zraku uslijed visokih temperatura i povećane insolacije – primjer troposferskog ozona. Klimatske promjene utjecat će na obrasce pojave alergija zbog učinaka na produljenje peludnih sezona te omogućavanjem migracija novih biljnih vrsta. Promjene klime koje su se dogodile do danas već su ostvarile vidljive učinke na rasprostranjenost vektorskih bolesti, a te će promjene u budućnosti biti još veće. Zbog općeg zatopljenja u Hrvatskoj ima sve više novih vrsta komaraca od kojih su neki prenosioci bolesti denge i malarije pa se očekuje da će pojavnost tih bolesti u 21. stoljeću u Hrvatskoj rasti. Globalno zatopljenje utječe i na migracije ptica koje, također, mogu biti prenosioci vektorskih bolesti – gripe i salmonele. Povećana učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta dovodit će do smanjenja sigurnosti opskrbe pitkom vodom i hranom, što je neizravan, ali bitan čimbenik utjecaja na zdravlje kod kojeg je posebno naglašena socijalna komponenta jer će biti najpogođeniji socijalno ugroženi dijelovi stanovništva. Hrvatska se u kontekstu ranjivosti od klimatskih promjena svrstava među četiri najugroženije zemlje Europe s obzirom na geografski položaj i karakteristike gospodarstva – govori Vitali Čepo o utjecaju klimatskih promjena na zdravlje u Hrvatskoj i dodaje da ih treba promatrati i kroz prizmu negativnih učinaka na gospodarstvo što će se potencijalno reflektirati kroz daljnje slabljenje javnozdravstvenog sustava. Klimatske promjene nisu jednako intenzivne na različitim dijelovima Zemlje.
– Hrvatska je, nažalost, dio mediteranske regije koja se smatra jednom od svjetskih "vrućih točaka" te će se u većini dijelova naše zemlje klimatske promjene manifestirati povećanom učestalošću i trajanjem suša, sve češćim i intenzivnijim toplinskim valovima, povećanom učestalošću poplava u nekim dijelovima zemlje i smanjenjem snježnog pokrivača, dizanjem razine mora (>80 cm do kraja stoljeća). U Hrvatskoj će zbog suša najviše biti pogođen sektor poljoprivrede, turizma i energetike. Mogućnost prilagodbe tim promjenama ovisit će o njihovu intenzitetu – u slučaju "business as usual" scenarija prosječna temperature bi do kraja stoljeća porasla za više od 5°C, što prilagodbu čini gotovo nemogućom. U slučaju smanjenja globalnih emisija prosječan porast temperature bi bio manji, a prilagodba izglednija – govori prof. Vitali Čepo.
I u izvješću francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) iz 2021. upozoreno je da će porast razine mora dovesti do nestanka kilometara plaža, dok će gradovi poput Marseillea i Nice biti prisiljeni preseliti stanovnike i obnoviti glavnu infrastrukturu, uključujući i zračne luke. "Čak i da danas potpuno zaustavimo sve emisije stakleničkih plinova, temperature ne bi pale. Ostat će tu gdje jesu desetljećima. Započeli smo nešto što ne možemo zaustaviti", rekao je Joël Guiot, član regionalne skupine stručnjaka za klimu GREC-Sud, prema pisanju Guardiana. I EK navodi da će porast temperature vjerojatno donijeti i promjene u ponašanju i životnom ciklusu životinjskih i biljnih vrsta, što bi moglo dovesti do porasta broja štetnih organizama i invazivnih vrsta te veće učestalosti određenih bolesti kod ljudi. Uz to, mogli bi se smanjiti prinosi i održivost poljoprivrede, kao i kapacitet ekosustava za pružanje važnih dobara kao što su čista voda i svježi zrak. Zbog klimatskih se promjena mnoge europske regije već suočavaju s učestalijim, težim i dugotrajnijim sušama. Godišnji gubici uzrokovani sušom u Europi iznose oko 9 milijardi eura, većinom u poljoprivrednom, energetskom te sektoru javne vodoopskrbe. Kad bi prosječna globalna temperatura porasla za 3°C, suše bi bile dvostruko češće, a apsolutni godišnji gubici zbog suša u Europi porasli bi na 40 milijardi eura godišnje, pri čemu bi najteže posljedice bile u sredozemnim i atlantskim regijama, navodi EK.
Neuropsihijatar prof. prim. dr. sc. Ivan Urlić ističe da, što je ljudski organizam krhkiji, postaje podložniji bolestima i kriznim stanjima izazvanima klimatskim promjenama. Nikad, kaže, nije bilo toliko pijavica, oluja koje naglo dođu te poplava i vjerojatno će trebati podizati rive da oluje ne poplave važan dio primorskih gradova, a i na kontinentu su oluje sve češće, ljudima upropaste kuće u nekoliko mjeseci i taman kad sve obnove, dođe nova poplava. A i opasnost od požara nikad nije bila tako velika kao sada.
– Već barem dva, ako ne i tri desetljeća nemamo ljetne maestrale, nekad zapuše malo, nekad nimalo, temperatura se značajno povisuje i nema više onog predaha kad je sunce najjače da maestral malo ublaži udar sunca. Split je uvijek bio na granici umjerenog pojasa, a sada se sve više i u Splitu i otocima ispred njega klima utopljava prema suptropskoj i postaje sve teže podnošljiva. Ljeta su postala prevrela, dobili smo i velike suše godinu za godinom na koje mi Dalmatinci nismo navikli. Klima se toliko promijenila da ljudi stariji od 40 godina to apsolutno primjećuju od svog djetinjstva do danas. Tako velike promjene klime odražavaju se na zdravlje građana, ali i na mentalno zdravlje ljudi jer vas uhvati ona fjaka koju Španjolci zovu siesta i tada se obvezno zaustavljaju bilo kakve aktivnosti kad sunce prijeđe svoj zenit jer je onda strašno vruće i ne možete ništa raditi. U Španjolskoj sam vidio da ljudi na razini drugog kata kuća preko ulica prostiru neka žutosmeđa platna da se zaštite od udara sunca jer i ljudi i biljke i životinje sve teže podnose vrućine. No ipak je lakše uz more podnijeti vrućinu nego u Zagrebu jer ovdje nemate toliko vlage, ako ništa drugo. Najlošija solucija je kad udišete vruću paru tih vlaga jer onda mi u Dalmaciji kažemo "pa' mi je život". Na zdravlje ljudi, također, loše utječe južina, koja je vezana za električni naboj koji ide u većem intenzitetu ispred fronte meteoroloških uvjeta. Istražuje se jako dugo njezin utjecaj na krvožilni i koštano-mišićni sustav. Za južine imamo nagle promjene krvnog tlaka, događa se više moždanih udara i obično ljude boli glava ili se osjećaju dan-dva loše prije nego nastupe kiše i oluje – govori neuropsihijatar Urlić.
GALERIJA Klimatski ekstremi u Hrvatskoj
EK navodi da će češće i ozbiljnije suše te porast temperature vode rezultirati smanjenjem kvalitete vode. Takvi uvjeti potiču rast toksičnih algi i bakterija što će pogoršati problem nestašice vode. Zbog porasta temperatura obilne olujne kiše u Europi postat će uobičajenije i intenzivnije, a bujice češće. Osobe koje žive u gradovima s niskim dohotkom i lošom infrastrukturom izloženije su klimatskim utjecajima.
Vitali Čepo govori da su promjene klime kojima svjedočimo uzrokovane nizom antropogenih aktivnosti koje dovode do povećanja stakleničkih plinova u zraku – prvenstveno CO2 koji uglavnom nastaje spaljivanjem fosilnih goriva i metana koji uglavnom nastaje kao posljedica proizvodnje hrane. Ti plinovi, pojašnjava, nastaju u velikim količinama i prirodnim procesima, disanjem biljaka, vulkanskim erupcijama..., ali do industrijske revolucije njihova količina u atmosferi bila je konstantna (oko 280 ppm) jer je njihova proizvodnja bila u ravnoteži s prirodnim ponorima CO2 na Zemlji (oceanima i šumama). Staklenički plinovi nužni su za život na Zemlji jer zadržavaju toplinu Sunca u blizini Zemlje te bi prosječna temperatura na Zemlji bez njih bila oko –18 Celzijevih stupnjeva. S početkom industrijske revolucije čovječanstvo spaljivanjem fosilnih goriva počinje u atmosferu oslobađati dodatne količine CO2, glavnog stakleničkog plina, te su koncentracije danas oko 425 ppm i u konstantnom su porastu. Zato je znatno porasla količina topline u atmosferi, što dovodi do promjene klime na Zemlji, tumači Vitali Čepo. Znanstvenici su, ističe, izračunali da količina topline koja se u zadnjih 20 godina akumulirala u Zemljinoj atmosferi odgovara količini topline koja bi se oslobodila da je od tada do danas u svakoj sekundi eksplodiralo pet atomskih bombi. Učinci klimatskih promjena na zdravlje obuhvaćaju niz direktnih i indirektnih mehanizama.
POVEZANI ČLANCI:
– Porast temperature i ekstremnih vremenskih uvjeta dovodi do češćih toplinskih valova, dodatno izraženih u urbanim sredinama zbog efekta toplinskih otoka, češćih poplava i oluja i velikih požara. U uvjetima visokih temperatura i smanjene kvalitete zraka javlja se znatno veći broj toplinskih udara, dehidracija te pogoršanja simptoma kod kardiovaskularnih i bolesnika s respiratornim bolestima koji su uz malu djecu i starije osobe najugroženije skupine stanovništva. Učestale poplave ugrožavaju opskrbu pitkom vodom i povećavaju pojavnost zaraznih bolesti. Klimatske promjene znatno utječu i na promjene rasprostranjenosti biljnih vrsta i vrijeme cvjetanja te u većini područja na zemlji dolazi do pogoršanja alergijskih bolesti. Zbog promjena klime mijenja se rasprostranjenost vektora bolesti što dovodi do pojave i širenja vektorskih bolesti koje do sada nisu bile prisutne u nekom području kao malarija, Zika virus, virus Zapadnog Nila, lajmska bolest... – ističe Vitali Čepo.
Osim direktnih utjecaja klimatskih promjena na zdravlje, klimatske promjene indirektno će rezultirati jačanjem velikih migracija iz najugroženijih zemalja svijeta i ugrožavat će sve više proizvodnju hrane i energije, opskrbu pitkom vodom i gospodarstvo većine područja na zemlji. Slabljenje gospodarstva u kombinaciji s povećanim stopama pobola (zbog direktnih utjecaja klimatskih promjena) može imati znatne negativne posljedice na javnozdravstvenu sliku zemlje, zaključuje Vitali Čepo.
A Hrvatska se još ponaša kao da su klimatske promjene nešto o čemu govori samo mlada aktivistica Greta Thunberg. Jedan od primjera upropaštavanja kvalitete života ljudi su i betonizirani kvartovi u velikim gradovima u kojima su zgrade nagurane jedna do druge, ljudi gledaju jedni drugima u dnevne boravke, a zelenila nigdje na vidiku. No naši političari nisu u stanju zaustaviti u ime profita betoniziranje gradova, a ni devastiranje prostora uz obalu.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
Još jedno trpanje ovaca u tor i pranje mozga. Protiv toga se Putin bori.