Zahtjevnije roditeljstvo

Promjena trenda: Djeca se danas rađaju u bogatim obiteljima

Dario Šimić
Foto: Željko Mršić/PIXSELL
24.07.2015.
u 21:39

danas se najviše djece rađa u ekonomski stabilnim zemljama EU, a ne u siromašnima, dok se nekad kod nas po broju djece u pravilu odmah znao socijalni status obitelji

Što smo dalje od tradicionalnog društva, roditeljstvo je zahtjevnije nego ikad prije pa razvijene europske zemlje čine sve da mladim obiteljima osiguraju širu potporu društva. Uz neke iznimke, danas se najviše djece rađa u ekonomski stabilnim zemljama EU, a ne u siromašnima, dok se nekad kod nas po broju djece u pravilu odmah znao socijalni status obitelji. Najveće stope nataliteta prema podacima Eurostata lani su imale Irska, Francuska, Velika Britanija, Švedska, Belgija..., a najmanje su zabilježene u Portugalu, Italiji, Grčkoj. Hrvatska ima stopu nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika, op. a.) ispod prosjeka EU. Lani se kod nas rodilo samo 39.566 djece, a umrlo je 50.839 osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pozitivan prirodni prirast (razlika između broja živorođenih i umrlih) među županijama imaju samo Grad Zagreb, Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija te 82 grada i općine. Najveći negativni prirast bio je lani u Osječko-baranjskoj županiji, u kojoj je rođeno 2685 djece, a umrlo 3945 osoba.

Specifični Split i Rijeka

U gradove s najvećim pozitivnim prirastom spadaju Kaštela, Solin, Zagreb, Metković, Čakovec, Dubrovnik... Iako se u one s negativnim prirastom ubrajaju i Split i Rijeka, valja napomenuti da se velik dio mladih obitelji iz Splita odselio zbog povoljnijih cijena stanova u obližnji Solin, Kaštela te Podstranu, koji su pak rekorderi po pozitivnom prirastu. Viškovo kod Rijeke, u koje su se doseljavali mladi Riječani, ima pak najveći prirast u zemlji među općinama.

Grčka i Italija loši primjeri

– Otežano zapošljavanje mladih, neprimjerena stambena i obiteljska politika koja nedovoljno pridonosi ekonomskoj samostalnosti mladih, kao i teškoće usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obveza oslabljuju spremnost mladih u Hrvatskoj na rađanje djece. Na to upućuju i podaci Eurostata, koji pokazuju da se danas najviše djece rađa u ekonomski stabilnim državama. Danas je i sadržaj roditeljstva zahtjevniji no što je bio u tradicionalnim društvima pa mladi roditelji zahtijevaju snažniju i dostupniju podršku društva u razvoju pedagoških kompetencija – ističe prof. Dejana Bouillet, socijalna pedagoginja s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

Zbog loše obiteljske politike prema ženama, Njemačka je iznimka od razvijenih zemalja i ima stopu nataliteta nižu od prosjeka EU, a na njezinu primjeru mantra da će nam useljenici popraviti demografsku sliku pada u vodu. Demograf prof. dr. Anđelko Akrap ističe da devet od 12 najrazvijenijih europskih zemalja ima dobru demografsku sliku.

– Skandinavske zemlje pozitivno diskriminiraju roditelje koji podižu djecu i izdvajanja za djecu ne nazivaju politikom milosrđa, nego ulaganjem u radnu snagu. Italija spada u zemlje s najmanjom stopom nataliteta jer nema dobru obiteljsku i stambenu politiku, a ima veliku nezaposlenost mladih. U Grčkoj mladi zbog krize odustaju od braka i djece. U Hrvatskoj je obiteljska politika svedena na minimum – kaže Akrap.

>>Obitelj Šaško: Ne žalimo se, ali boli kad u selu kažu da nas je previše

>>Trećina žena prvo dijete rađa između 30. i 34. godine

Komentara 4

LI
liskovaca
08:11 25.07.2015.

kakve gluposti! Pa u gore navedenim zemljama su najbrojniji muslimani! Npr. u Francuskoj muslimani čine skoro 35% stanovništva! Da ne kažem da je 40% stanovnika Londona muslimanske vjeroispovjesti! Osvajaju ih natalitetom!

DU
Deleted user
22:16 24.07.2015.

po medijima se godinama stvarao mit da sirotinja radi djecu

IV
Ivanveliki
01:38 25.07.2015.

nimalo neobicno negativni prirastaj u slavonskim zupanijama. Mladi odoše van trbuhom za kruhom i naravno da ce jednom tamo imati i djecu. Mislim da su mladi koji su već otišli zauvijek izgublueni za Hrvatsku, jer će im i djeca nastaviti tamo živjeti ako se ovdje ništa ne promjeni.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije