Švicarci su danas na referendumu glasovali o bezuvjetnom osnovnom dohotku kojim bi svaki Švicarac, ali i svaki stranac koji živi u Švicarskoj dulje od pet godina, svakoga mjeseca dobio 2500 franaka, odnosno oko 2300 eura, bez obzira na to je li zaposlen ili ne. Istodobno, svako bi dijete dobilo, po istom principu, 625 švicarskih franaka mjesečno.
Useljenički val
Referendum se temeljio na ideji kako svatko ima pravo na dovoljno sredstava za normalan život, kao i na tezi da je rad u 21. stoljeću pretjerano automatiziran i industrijaliziran te da ne postoji dovoljan broj radnih mjesta.
Iako se na prvi pogled ideja čini dobrom, gotovo utopijskom, prijedlog ipak ima prilično velik broj manjkavosti. Prije svega, nije jasno na koji bi način Švicarska osigurala tako velika sredstva, i drugo, još bitnije, pitanje je što bi se dogodilo sa Švicarskom u vrlo kratko vrijeme. Naime, gotovo je sigurno kako bi bezuvjetni osnovni dohodak, odnosno zajamčenih 2500 franaka mjesečno, pokrenulo golem imigrantski val prema toj zemlji. Ne samo iz zemalja Bliskog istoka već i iz gotovo svih zemalja svijeta. Uključujući Hrvatsku, iz koje već sada trbuhom za kruhom diljem Europe odlaze tisuće stanovnika.
Upravo zbog toga gotovo sve stranke u Švicarskoj pozvale su glasače da odbiju ovaj prijedlog, što su Švicarci na kraju i učinili. Prijedlog o bezuvjetnom osnovnom dohotku odbijen je velikom većinom, protiv je glasalo 78 posto, više od tri četvrtine birača koji su izašli na birališta.
Ipak, zagovornici bezuvjetnog osnovnog dohotka i dalje brane svoju ideju tvrdeći da ona uopće nije loša.
– U Švicarskoj više od 50 posto poslova koji se obave svakog mjeseca nisu plaćeni. To su radovi koje svatko od nas radi u kućanstvu, dobrovoljni rad u zajednici, humanitarni rad... Sve bi to, s usvajanjem bezuvjetnog osnovnog dohotka, bilo znatno bolje vrednovano i cijenjeno nego što je danas – kaže Che Wagner, jedan od ključnih ljudi kampanje Basic Income Switzerland. Ujedno, zagovornici ideje drže kako bi se bezuvjetnim osnovnim dohotkom mogao zamijeniti cijeli niz relativno skupih socijalnih programa te bi sve to znatno manje stajalo od 25 milijardi švicarskih franaka na godinu, kao što su izračunali švicarski ekonomisti.
Iskustvo iz Utrechta
Ideja osnovnog dohotka već živi u Europi. Nizozemski grad Utrecht već eksperimentira tim gospodarskim modelom, Finska razmatra uvođenje bezuvjetnog osnovnog dohotka za 8000 svojih najsiromašnijih građana. Ipak, u Švicarskoj većina građana nikada nije bila sklona ovoj ideji. Unatoč tomu, referendum o ovom pitanju morao je biti organiziran jer su zagovornici ideje u 18 mjeseci prikupili više od 100.000 potpisa, no sada je osnovni dohodak, bar u Švicarskoj, odbačen na dulje vrijeme. Jasna poruka, nema kruha bez motike.
>>Švicarci odbacili zajamčeni minimalni dohodak za sve
Bravo pametnoj naciji koja nije nasjela na jos jednu podvalu!