Dva koncerta Lepe Brene u zagrebačkoj Areni izazvala su brojne reakcije u hrvatskoj javnosti, a najviše je odjeknula ona četvorice umirovljenih hrvatskih generala.
Pod naslovom "Nacionalna sramota u hrvatskome glavnom gradu", Ivan Tolj, Ivan Kapular, Marinko Krešić i Mile Ćuk u nedjelju su u priopćenju za javnost naveli kako su se na koncertu vijorile jugoslavenske zastave sa zvijezdom petokrakom pod kojima su počinjeni nebrojeni zločini nad hrvatskim narodom te upitali je li moguće da je društveno prihvatljivo i da nije kažnjivo mahati zločinačkim zastavama usred glavnoga grada suverene i međunarodno priznate države.
Generali su ujedno zatražili od državnih tijela da zauzmu mjerila po kojima će se za svaku javnu osobu, pa bila to srpska pjevačica ili pak najviši srbijanski dužnosnici, utvrditi jesu li sudjelovali i u kojem obliku u agresiji na Hrvatsku.
- U ovom slučaju jedino je bitno je li gostovanje Lepe Brene ili bilo koga drugog u Hrvatskoj bilo u skladu sa zakonima ove zemlje. Koliko mi je poznato ona nije prekršila nikakav zakon. Pa stoga ima pravo, kao i bilo tko drugi tko nije prekršio zakone, slobodno doći i nastupati. Ovo je demokratska zemlja, a onda je svakome na savjesti hoće li otići na taj koncert ili neki drugi javni događaj - kazao je sociolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Dražen Lalić, s kojim smo razgovarali o ovoj temi.
- Osobno, ne bih otišao na koncert ponajviše jer ne slušam takvu vrstu glazbe. Bizarno je što je ona kao Bošnjakinja pjevala srpskoj vojsci dok su njezine sunarodnjake ubijali u BiH. Nije mi poznato da je to radila u Hrvatskoj. Ja, dakle, ne bih otišao na koncert čak i da mi se sviđa ta glazba, no ne bih ga zabranjivao. A bliskim osobama bih zamjerio i otvoreno bi ih pitao zašto su otišli. Jer ta žena se u teškoj situaciji za cijelu regiju i narod iz kojeg je potekla krajnje neprimjereno ponašala - dodao je Lalić i napomenuo kako je, volio slušati i glazbu Bore Čorbe, no zbog njegovog političkog djelovanja ne bi otišao na njegov koncert 'niti da mu netko plati'.
- Tu su moguće i neke povijesne usporedbe pa je zanimljivo kako je Marlene Dietrich kao Nijemica pjevala američkoj vojsci, no ona je to činila iz iskrenog uvjerenja pjevajući za slobodu i demokraciju, a protiv zločina, rasizma i koncentracionih logora nacista - kaže Lalić i dodaje:
- Neke stvari ne bi se trebale zaboravljati, a ne znam kakav je Brenin stav o njenim bivšim postupcima i je li se kome ispričala.
Osvrnuo se i na reakciju umirovljenih generala.
- Pozvao bih naše generale i ostale da na sličan način reagiraju i na osobe koje su proizvodile mržnju na hrvatskoj strani, a javnosti su jako dobro poznate. I još uvijek djeluju i djelovat će. Jer ako postavljamo neke kriterije onda bismo ih se trebali i držati. Brena je pjevala srpskim vojnicima, a mi smo imali osuđene ratne zločince koji su u zagrebačkoj zračnoj luci dočekivali hrvatske generale. Treba izbjegavati licemjerje, zlu se treba suprotstaviti otkud god dolazilo i treba biti osjetljiv na zlo i nasilje počinjeno s hrvatske strane. Ima i onih koji smatraju da ih nije bilo. Takav stav nema uporište u stvarnosti jer i jedan Camus je zaključio kako smo svi žrtve i zločinci. U posljednjem ratu je hrvatski narod sigurno bio više žrtva nego zločinac, jasno je kako je to bio obrambeni rat, no u BiH je situacija i kontekst bio drugačiji. Stoga, ako reagiramo moramo biti dosljedni i malo počistiti i u svojem dvorištu.
Video: Lepa Brena - koncert u zagrebačkoj Areni
Generali su posebno zamjerili što su se na koncertu Lepe Brene vijorile jugoslavenske zastave.
- Kad je riječ o obilježjima i jugoslavenskim zastavama na koncertu vjerujem da bi policija reagirala da je to u suprotnosti sa zakonom. Osobno ne bih nosio jugoslavensku zastavu sa zvijezdom petokrakom jer je ona stvar povijesti koja je u posljednjoj fazi bila loša, no ona je donijela i dosta dobrih stvari ovom narodu. To treba ostaviti povijesti i tako treba urediti zakone. Uostalom, jugoslavenska zastava bila je prisutna i na proslavi rođendana Josipa Broza Tita. Protiv sam isticanja te zastave, ali onda mora biti jednak kriterij za isticanje i nekih drugih zastava i obilježja. Primjerice zastave s prvim bijelim poljem na grbu koja nije zastava RH i obilježja NDH - kaže Lalić.
Naglasio je kako treba biti što manje zabrana.
- Ako idemo dosljedno, onda precizno treba odrediti koje zastave i obilježja su dozvoljeni, tko može, a tko ne nastupati... No, općenito treba biti što manje zabrana i u društvu i obitelji i svim sferama života jer svako zabranjivanje se multiplicira. Ako se nešto ne kosi sa zakonom onda nema ni osnova za osnivanje nekog tijela koje bi se bavilo određenim zabranama, ako je to ono što su zatražili generali.
Lalić se prisjetio i dobitnika Nobelove nagrade, austrijskog književnika Petera Handkea, kojeg optužuju za trivijalizaciju srpskih ratnih zločina te obožavanje bivšeg srpskog predsjednika Slobodana Miloševića. Komentirao je kako podržava što hrvatski veleposlanik nije bio na dodjeli Nobelove nagrade.
- Isto tako i generali su javne osobe i moraju biti oprezni. Ako pokreću neku inicijativu onda bi sve trebali precizirati cjelovito. No, možda iz njihove vizure ne postoji osoba hrvatske nacionalne pripadnosti čije djelovanje bi trebalo zabraniti. Prema takvom stajalištu mi smo u svemu dobri, nismo ništa loše rekli i učinili. Pa ako tako misle - imaju veliki problem - zaključio je Dražen Lalić.
Ja se čudim da je danas u našoj državi dozvoljeno isticanje zastave pod kojom su tenkovi i vojska ubivali, rušili, silovali na ovim prostorima. Čisto remećenje javnog reda i mira sa svrhom provokacije i nastavljanja rata koji je završio 1995.