Pretilost je sve češći problem kod djece. Prema podacima Europske inicijative praćenja debljine, u Hrvatskoj svako treće dijete od osam godina ima prekomjernu tjelesnu težinu. Djeca se slabije bave sportom i imaju loše prehrambene navike, a na taj problem upozorila je i Sanja Musić Milanović, specijalistica epidemiologije HZJZ-a i prva dama.
"Poprilično je alarmantno. U razdoblju od 13 godina mi smo 15 posto povećali problem debljine kod djece. Naša djeca mogla bi živjeti kraće nego mi ako ne zaustavimo problem debljine", rekla je za Dnevnik.hr.
Zavod za javno zdravstvo svake godine analizira podatke prema kojima je Hrvatska trenutačno na petom mjestu ljestvice zemalja s najvećim udjelom djece s prekomjernom težinom. Ispred se nalaze samo Španjolska, Grčka, Italija i Malta.
"Smatra se da je Mediterance zatekao jedan proces vesternizacije. Ona naša mediteranska prehrana, poznata u cijelom svijetu, čemu svi težimo, kod djece ne funkcionira. Plus, zbog igrica vode sjedilački način života", objasnila je Musić Milanović.
Prehrambene navike stječu se odgojem, a djeca se hrane sve nezdravije.
"Manje dohvatljiva, teže se priprema i taj užurbani stil života mi, kao roditelji, prenosimo na svoju djecu i učimo ih neadekvatnim prehrambenim navikama. Od kuće se zapravo te pravilne prehrambene navike usvajaju i onda se razvijaju kroz čitav život", rekla je nutricionistica Karmen Matković Melki.
Najviše pretilih dječaka ima u mediteranskom dijelu Hrvatske, a djevojčica u kontinentalnom.
"Uvijek ljudi kažu: 'To je moja privatna stvar, pitanje estetike.' Ja ovdje stvarno ne govorim o pitanju estetike, nego isključivo o zdravlju i o nečemu što vodi u kardiovaskularne bolesti, šećerne bolesti", rekla je Musić Milanović.
Ako ne dođe do promjene, u iduće tri godine doći će do 500 tisuća raznih oboljenja zbog prekomjerne debljine.
Njeno djete na Pantovčaku dobro se umastio