Hoće li Vučićev projekt “srpski svijet”, koji je samo srpska inačica Putinova “ruskog svijeta”, ključne velikoruske vanjskopolitičke doktrine, ipak doživjeti poraz u Crnoj Gori? Iako je politički pokret Europa sad (PES), koji je ostvario relativnu izbornu pobjedu na lipanjskim crnogorskim parlamentarnim izborima, nastao na razvalinama tragikomične prosrpske vlade Zdravka Krivokapića, koja je okupljena pod pokroviteljstvom tadašnjeg mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i odlučnog zagovornika srpskih i ruskih interesa Amfilohija, nova crnogorska vlada, čije formiranje najavljuje Milojko Spajić iz PES-a, bit će prva crnogorska vlada koja neće biti pod utjecajem ni bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, ali ni aktualnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Potpora manjina
Nova vlada u Podgorici, kako se sada čini, imat će potporu od tek nešto više od 40 zastupnika u crnogorskom parlamentu, koji ukupno ima 81 zastupnika, a osim vodećeg PES-a u novu vladu ulaze građanska Demokratska Crna Gora predsjednika parlamenta Alekse Bečića, zatim umjerena prosrpska Socijalistička narodna partija, kao i stranke bošnjačke, hrvatske i albanske manjine. Potpora manjinskih stranaka je važna, s obzirom na to da bez njih Spajić teško može sastaviti vladu, a one neće podržati većinu u kojoj će biti proruske i protueuropske snage. U novoj vladi tako neće biti Demokratskog fronta četničkog vojvode Andrije Mandića, koalicije Za budućnost Crne Gore, kao ni Ujedinjene reformske akcije odlazećeg premijera Dritana Abazovića, iako je u ovom trenutku neizvjesno hoće li Spajić za takvu odluku imati podršku svih svojih zastupnika.
Budući da su čelnici novog crnogorskog političkog eksperimenta Spajić i novi crnogorski predsjednik Jakov Milatović bili ministri u Krivokapićevoj vladi, nakon čega su osnovali PES, očekivalo se da će barem djelomično ostati na prosrpskom i proruskom kursu, iako je činjenica da su dobili potporu građana ponajprije zbog relativnih ekonomskih uspjeha i činjenice da su minimalnu plaću uspjeli povećati s 220 na 450 eura. Unatoč početnim nejasnoćama i nedorečenostima, formiranje vlade bez antieuropskih snaga dosad je najjasniji i najkonkretniji signal da nova vlada u Podgorici neće djelovati pod utjecajem Beograda i Moskve.
Aleksandar Vučić nije pokušavao sakriti koliko je nezadovoljan zbog toga. Izravno komentirajući sastav buduće vlade – što je samo po sebi neuobičajeno i nepristojno u dobrosusjedskim i demokratskim odnosima između susjednih zemalja – Vučić se požalio da se Srbe u Crnoj Gori ništa ne pita. “Nama stalno nešto zamjeraju po pitanju Crne Gore. U Crnoj Gori živi skoro 30 posto Srba, a možda i više. Oni traže od nas da šutimo, ali su zato spremni da Albancima kojih u Sjevernoj Makedoniji ima 24 posto daju što god žele. A Srbi u Crnoj Gori s 30 posto ne mogu dobiti ništa. I vi gledate sve to, smijete se koliko je to nepravedno, ali sila boga ne moli. Ali da će nas ušutkati, to nije realno”, poručio je u svom stilu predsjednik Srbije, dok je njegov ministar obrane i šef Vučićeve Srpske napredne stranke Miloš Vučević bio još oštriji, optuživši Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju da su se priznanjem nezavisnosti Kosova “ogriješile o Srbiju”, tvrdeći da će im se to “obiti o glavu”, eksplicitno im pritom zaprijetivši “ukrajinskom sudbinom”.
VEZANI ČLANCI:
Potpuni zastoj na putu u EU
Premda na te izjave možda nije reagirao dovoljno odlučno, predsjednik Milatović ipak je reagirao, poručivši da smatra neprihvatljivim bilo kakav pokušaj posrednog ili neposrednog miješanja stranih aktera (iz regije ili ostatka svijeta) u kreiranje vlade u Crnoj Gori, čime je obuhvatio ne samo miješanje od strane Beograda, nego i Zapada, s obzirom na to da se u crnogorskoj javnosti već danima špekulira da veleposlanstva zapadnih zemalja rade pritisak na mandatara Spajića da iz nove vlade isključi stranke ekstremne srpske desnice, premda su predstavnici zapadnih zemalja jasno i transparentno poručili Podgorici da se vesele novoj vladi koja podržava pristupanje Crne Gore EU i članstvo u NATO-u, a to onda znači i vladu bez prosrpskog Demokratskog fronta. Milatović očekuje da će formiranje 44. crnogorske vlade biti utemeljeno na slobodno izraženoj volji građana i građanki na izborima, kao i na programskim prioritetima koji će omogućiti “ubrzano članstvo Crne Gore u Europskoj uniji, rast životnog standarda i izgradnju pravne države”. Milatović je na prvom mjestu naveo “ubrzani ulazak” u EU, što je ujedno i ključno pitanje koje će pokazati kojim će smjerom Crna Gora krenuti nakon formiranja nove vlade. Mala i strateški važna zemlja, s izlazom na toplo more, u ovom je trenutku ponovno na prekretnici. Nova vlada ima priliku okončati trogodišnju agoniju nakon tijesne pobjede proruske koalicije na izborima 2020., koja je dovela do potpunog zastoja pristupnih pregovora EU i Crne Gore, zemlje koja je svojedobno bila liderica europskih integracija na Zapadnom Balkanu.
VIDEO: Brnabić govorila o miru i stabilnosti, Kurti joj odgovorio: 'Niste se distancirali ni od Miloševića'
Vucic mnogima smeta i to se sada jasno vidi.