Dobro došli. Sjedite na svoje sjedalo i vežite pojas. Zvuči poznato, ako ste letjeli avionom. Iako su ove rečenice tu s razlogom, nismo sada otkrili ni nov ni čudan tip aviona. Ali letjeli jesmo. Uletjeli smo u uzak krug sretnika kojima je u ruke pala pozivnica za let Goodyear Blimpom, jer karta za ovu 75 metara dugu grdosiju ne može se kupiti. U visine se ide samo s ekskluzivnom pozivnicom.
– Da ostane ovdje i godinu dana, ne bi uspjeli letjeti svi koji su nas zvali otkad je jučer stigao. A ostaje samo jedan dan – kazali su iz Goodyeara, dok smo se u Sloveniji, na aerodromu Lesce nedaleko od Bleda, pripremali za let u skladu sa svim propisima koji vrijede i za zrakoplove, no malo modificiranim. Primjerice, pri uzlijetanju i slijetanju morate sjediti vezani, kao u avionu, a u letu možete se šetati po gondoli letjelice, ali – ne u visokim potpeticama ili natikačama. Obuća mora biti čvrsta i stabilna jer je u blimpu tijekom leta osjećaj kao u vožnji brodom pa, odlučite li hodati, morate balansirati i održavati ravnotežu. Blimpova kabina nije pod pritiskom. Štoviše, prozori su tijekom leta otvoreni kako bi fotografije bile bolje. Naravno, uz uvjet da vam mobitel ne ispadne jer teško da bi preživio pad s 300 metara visine, na koliko smo krstarili. To je i optimalna visina za blimpov let, a maksimalno se može podići do 3000 metara. Može se kretati maksimalnom brzinom od 125 km/h. Goodyearov aktualni blimp, ovaj koji je u Europi, ima tri motora s ukupno 200 konjskih snaga. S pomoću njih manevrira.
Piloti zrakoplova s posebnim treningom
U zraku ga drži helij kojim je napunjena kupola. Ispod gondole su spremnici s vodom, čijim se ispuštanjem smanjuje blimpova težina pa se on uspijeva vinuti u zrak. No nije jednostavno kasnije iskrcati jedne putnike i ukrcati druge, jer na tlu – uvjetno rečeno na tlu, jer blimp cijelo vrijeme lebdi, pridržava ga za konop tek jedan čovjek, kao što dijete u zabavnom parku drži balon punjen helijem – blimp mora zadržavati konstantnu težinu. Stoga dva po dva putnika ulaze, kako dva po dva putnika izlaze. Mjesta u gondoli ima za 14 putnika, a dva su pilotska sjedala. Instrumenti su nalik onima u pravom zrakoplovu. Ništa čudno, jer blimp mora poštivati sve međunarodne zrakoplovne propise, a njegovi piloti najprije su piloti zrakoplova s najmanje tisuću sati iskustva pa tek potom prolaze poseban trening za upravljanje blimpom. I nakon tog treninga prvo vrijeme blimpom upravljaju uz nadzor iskusnijeg pilota, i to barem 150 sati leta i 150 slijetanja kako bi iskusili sve vremenske uvjete, slijetanja s težim i lakšim zračnim brodom, kao i slijetanja na različite vrste terena. Profesionalnih pilota blimpa u svijetu ima jako malo, svega 25. Od toga su samo dvije žene, a 46-godišnja Katharine Board iznad Bleda je upravljala “našim” Goodyear Blimpom.
– Htjela sam biti pilot. I taman kad sam pomislila kako je zapravo dosadno upravljati zrakoplovom, pitali su me želim li letjeti zračnim brodom. Zračni brod? Što je zračni brod? Što je blimp? – kaže nam Katharine o počecima ne skidajući osmijeh s lica. Osmijeh pomiješan s ponosom, jer Katharine Board prva je žena koja je postala pilotkinja blimpa, zračnog broda najsličnijeg cepelinu. Danas je u svijetu svega sedam tih zračnih brodova, samo dva su u Europi, od kojih je jedan upravo ovaj, Goodyearov Blimp. Vedra pilotkinja, koja ima britansko i njemačko državljanstvo, timu pilota zračnih brodova pridružila se kad su joj bile 22 godine, u siječnju 1998., te već 24 godine krstari svjetskim nebom.
– Ovo je fantastičan posao! Ništa nije poput letenja zračnim brodom. Posao je dinamičan, letimo posvuda. Sudjelujemo u znanstvenim ekspedicijama, bili smo iznad Afrike, u Arktičkom krugu brojili smo kitove. Pratimo brojna sportska događanja jer su iz zraka snimke najbolje – dodaje Katharine.
Na neki je način sport i vratio blimp u Europu jer se Goodyear lani vratio u europski motorsport. Prvo pojavljivanje Goodyear Blimp imao je u lipnju ove godine iznad njemačke staze Nürburgring. Iz Goodyeara najavljuju da će se njihov blimp pojaviti na svim važnijim automobilskim relijima, pa tako i na utrci 24 sata Le Mansa u kolovozu, a obići će i neke od najvećih europskih gradova. U Sloveniju je stigao u sklopu europske ture. Razumljivo, jer u Sloveniji je i Goodyearova tvornica automobilskih guma. Osnažena Goodyearovom tehnologijom, upravo je tvornica Sava u Kranju među najnaprednijim tvornicama za proizvodnju guma u Europi.
Najdulji period koji je Goodyear Blimp bez punjenja goriva proveo u zraku su 24 sata, kaže nam Katharine, tijekom kojih su se izmjenjivala tri pilota. Teoretski, mogao bi i 36 sati, mogao bi preletjeti od Europe do Amerike, ali trebao bi sletjeti zbog uzimanja goriva, a onda bi bilo neizvjesno nakon koliko bi vremena mogao dalje poletjeti – ovisno o vremenskim prilikama. Zato se drži kraćih ruta, većinom vezanih za znanstvene ekspedicije i sportska događanja. Nije lako, kaže Katharine, manevrirati blimpom, ovisnim o zračnim strujanjima, tako da kamera u svakom trenutku snima upravo ono što bi trebala. Posebno su zahtjevne reli-utrke. Koji bi trenutak izdvojila među svim tim zračnim avanturama, pitali smo našu pilotkinju. Nije dvojila.
– Samo se dvoje ljudi u svijetu – snimatelj i ja – može pohvaliti da su u zračnom brodu iznad Barcelone dočekali milenijsku Novu godinu, prijelaz u novo tisućljeće. Bio je to spektakularan prizor – prisjeća se Katharine Board.
Koliko se razlikuje pilotiranje blimpom od pilotiranja zrakoplovom?
– Ukratko, u zrakoplovu znate kada i na kojoj visini što trebate napraviti. Blimp je nepredvidiv jer se vremenski uvjeti mijenjaju. Blimpom upravljate po osjećaju, ovisno s koje strane zapuše vjetar i koliko je jak – objašnjava naša sugovornica.
Ta nepredvidivost dovodi i do njoj najgoreg dijela posla kojim se bavi.
– Najgori dio posla je kad ljudima moram reći da je let otkazan zbog lošeg vremena, ponekad čak i nakon što već uzletimo jer na tlu je vrijeme predivno, a gore je vjetrovito. Nije teško ljudima objasniti da se ne može letjeti kad je kiša i kad munje sijevaju. Ali, kad djeluje lijepo, a u visinama je previše nemirno, to ne razumiju jer ne vide. I nesretni su. Tada mi je teško, ali moram ih razočarati jer, da se nešto dogodi, prvo bi pitanje bilo: kakav je bio meterorološki izvještaj – govori Katharine. Da se na sigurnost Goodyear Blimpa puno polaže, govori i podatak o stopostotnom sigurnosnom učinku njegovih letova. Bez ikakva incidenta.
Blimp je 100% siguran
Drugi pilot, Nijemac Fritz Guenther, koji ima više od 30 godina iskustva, objašnjava da je blimp siguran zračni brod. Gorivo za motore, kaže, u odvojenim je i zaštićenim spremnicima. Jedina su letjelica koja smije letjeti 150 metara iznad naselja, navodi Fritz očit dokaz sigurnosti blimpa. Katharine objašnjava da ni kvar motora za blimp nije problem:
– Pokvari li se jedan, bez problema sletimo s dva. Pokvare li se dva, malo grbavije sletimo s jednim. Kad bismo ostali bez sva tri motora, bili bismo kao klasičan balon i opet bismo mogli sletjeti. Izbacimo helij da postanemo teži; izbacimo vodu da postanemo lakši. Mislim da je ovo najsigurnija letjelica. Helij ne može gorjeti, gorivo za spremnike je u cepelinu, ali odvojeno. Sve što je u zračnom brodu ne može gorjeti.
Za blimpovo slijetanje pak potreban je velik teren. Ne treba mu konkretan aerodrom, ali treba mu konkretan prostor jer i kad je na tlu, nosom vezan za nešto fiksno ili teško, blimp se miče nošen strujanjima zraka. Pa tako, primjerice, oko stupa za koji je vezan može napraviti i puni krug.
– Sjajan posao imate – komentiramo dok Goodyear Blimp uglađeno prilazi sletnom mjestu na livadi u sklopu aerodroma, gdje se već vide tragovi njegova kruženja.
– Da sjajan! Najbolji! I još nas plaćaju za to – sretno je zaključio Fritz. Nije loša ni plaća… Blimpov pilot-početnik može računati na godišnju plaću oko 25.000 dolara. Iskusniji piloti godišnje zarađuju oko 70.000 dolara.
Tek sad, pa ja sam mislio da su te feministkinje pametnije, jbg, zajeb u proracunu.