Možda ste čuli, Ujedinjeni narodi rade godišnji izvještaj o sreći u svijetu. Po tom izvještaju, nordijske su zemlje redovito u vrhu, kada se gleda po gradovima, šest od prvih deset najsretnijih gradova na svijetu nalaze se u nordijskim zemljama. Šest je osobina koje se uzimaju u obzir kod ovog rangiranja – prihodi, sretno življenje, podrška društva, odnosno države, sloboda, povjerenje i velikodušnost. Za nordijske zemlje navodi se kako su dobar primjer ispunjena društva u koje spada funkcionalna demokracija, velikodušna i učinkovita društvena skrb, niske razine kriminala i korupcije te zadovoljnih građana koji se osjećaju slobodno i vjeruju jedni drugima kao i vladinim institucijama. Spomenimo samo da nordijske zemlje nisu jedine, ovakve karakteristike imaju i Švicarska, Nizozemska, Novi Zeland, Kanada i Australija.
Posjetitelji htjeli u institut
A to samo znači, navodi se u godišnjem UN-ovu izvještaju o sreći, kako su svi sastojci za sretno društvo raspoloživi svima. No, očito je kako ih nordijske zemlje najbolje primjenjuju. Na prvom mjestu među gradovima je finski glavni grad Helsinki, drugi je danski Aarhus, na petom je mjestu Kopenhagen. I Norveška ima dva grada među prvih deset, Oslo i Bergen, no Danska je redovito među najsretnijim zemljama prema ovakvom rangiranju. Ove je godine druga, iza Finske. Samo da spomenemo, nas nema nigdje na listi. Od zemalja koje su nekada pripadale bivšoj državi tu je jedino Slovenija i njezin glavni grad Ljubljana.
Svoju sreću Danci uzimaju prilično ozbiljno, pa su tako u Kopenhagenu osnovali Institut za istraživanje sreće, a on, pak, Muzej sreće u istom gradu. Pandemija i ostale turbulencije ove godine spriječili su da osnivanje danskog muzeja sreće dospije u glavne vijesti, pa je proteklo nekoliko mjeseci,službeno je otvoren sredinom srpnja, da konačno dospije i do globalnih medija. Smješten je u povijesnom središtu danske metropole na nevelikih 240 kvadrata, a zapravo je otvoren zbog toga što je Institut imao brojne upite za posjete. A nisu imali što drugo pokazati osim dosadnih uredskih prostora.
– Mislim da ljudi predočavaju naš institut kao neko magično mjesto, sobu punu štenadi ili sladoleda, ali mi smo zapravo tek osmero ljudi koji sjede ispred računala i analizira podatke. Pomislili smo, zašto ne bismo napravili neko mjesto gdje bi ljudi mogli osjetiti sreću iz različitih perspektiva pa smo im ponudili izložbu koja može donijeti malo mudrosti i odgovore na neka pitanja na kojima mi radimo – rekao je ravnatelj Instituta za istraživanje sreće koji ima intrigantno ime – Meik Wiking.
Zašto smo sretni ili nesretni
Muzej je interaktivan, a ima i različite upitnike koji su usmjereni na posjetitelja, kako bi se oni bolje upoznali s istraživanjima instituta kao i s percepcijom sreće na različitim stranama svijeta. Jedan je mali test ostavljanje lisnice pune novca na podu muzeja koja je svaki puta uredno vraćena kada bi je netko od posjetitelja pronašao – znak povjerenja u sugrađane i institucije.
– Možemo biti Danci, Meksikanci, Amerikanci ili Kinezi, ali smo prije svega ljudi. Iste nas stvari čine sretnima bez obzira na to odakle smo pa se nadamo da će ljudi to prepoznati u našoj izložbi – rekao je za CNN Wiking. Jedan od posjetitelja izjavio je kako je oduvijek znao kako je sretan čovjek, no nije znao zapravo zašto.
U osam soba muzej se bavi različitim teorijama sreće. U jednoj se od posjetitelja traži da izabere između “automata za sreću” koju pruža iluzorno zadovoljstvo i stvarnog svijeta koji uključuje bol i patnju. U drugoj su karte s označenim sretnim i nesretnim zemljama, pa povijesni dio s pričom o sreći...
