Odmah nakon ljeta država će napokon raspisati natječaj za gradnju prototipa, potom i nekoliko istovrsnih obalnih ophodnih brodova. Nakon što je kriza gotovo potpuno zaustavila ostvarivanje Dugoročne strategije razvoja OS RH do 2015., od prvobitno zamišljenih 10 obalnih patrolaca, Hrvatska će ipak početi gradnju nekoliko brodova koji su prijeko potrebni da nadzor Jadrana bude bolji.
Najskuplji top na pramcu
RH se, naime obvezala i u sklopu NATO-ove strategije uspostaviti kontrolu i zaštitu na moru. Potvrda ministra obrane Branka Vukelića da se počnu graditi prvi brodovi stigla je istodobno kada i informacije da MORH više ne može "stezati remen" i da hrvatska Vlada, pri novom rebalansu, nikako ne smije, kao dosad, najviše kresati upravo u vojnom sektoru. Podršku takvom stavu dao je izravno i hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Ivo Josipović.
U natječaju će biti navedeno da je riječ o narudžbi brodova oko 40 metara dužine, brzine 30 i više čvorova, naoružanih s minimalno jednim pramčanim topom i dvjema strojnicama od po 12,7 mm. S obzirom na to da je pramčani top skup, ne zna se hoće li biti riječ o 20, 30 ili 40 mm topu. Samo top stoji i nekoliko milijuna eura. Brodovi su namijenjeni zadaćama Obalne straže, tako da brod i ne treba imati prejak top. Zadaće ovih obalnih brodova, naime, bit će – zaustavljanje ribarica, krijumčarskih glisera, ali i spašavanje brodolomaca i nadzor nad mogućim onečišćenjem. Bitno je, pak, da će se brodovi sigurno graditi u nekom od hrvatskih brodogradilišta.
U Libiju 6 brodova
To je vrlo važan podatak jer će tako neka od naših brodogradilišta dobiti dodatan posao. Za takvu gradnju specijalizirana su brodogradilišta u Kraljevici, Splitu (BSO-posebne namjene, Remontno brodogradilište Šibenik te korčulanski Greben). MORH-u je posebno stalo da u uvjetima natječaja bude i odredba o "dogradivosti naoružanja", a želja je ove državne institucije da gradnja prototipa patrolnog broda povuče za sobom i izvozom u druge zemlje. Tvrtka Adria-Mar tako je u hrvatskim brodogradilištima već proizvela šest brzih patrolaca i izvezla ih u Libiju, no riječ se o brodovima do 30 m dužine. Još se ne može predvidjeti kada će se RH odlučiti i za drugu fazu, za gradnju većih izvanobalnih ophodnih brodova. Isprva je bilo planirano do 2015. sagraditi četiri, a poslije dva takva broda. Riječ je o korvetama, uz pomoć kojih bi HRM mogla ostvarivati i šire NATO-ove zadaće na Mediteranu. Ti su brodovi puno skuplji, oko 50-ak milijuna eura svaki. Brodarski institut već ima projekt za taj brod, a naša su brodogradilišta slične brodove gradila.
Hrvatska ima dvije raketne topovnjace. Malo je zemalja na svijetu (pomorskih) koje imaju i jednu. Prema tome ne divljajte militantni umirovljeni domoljubi.