Nakon što smo drugi put u tek nešto više od dva tjedna dobili dojavu da je u Velebitskom kanalu viđen veliki kit, morali smo reagirati jako brzo kako bismo ga uopće uspjeli pronaći. S obzirom na to da imamo dva istraživačka tima, od kojih je jedan u Lošinju, a drugi na Visu, najveći nam je problem kad dobijemo dojave da je kit viđen na nekom mjestu koje nije tako blizu tim našim bazama. Onda smo prisiljeni unajmiti brod u blizini tog mjesta gdje je životinja viđena, pa smo tako učinili i ovoga puta i u potragu krenuli unajmljenim plovilom iz Maslenice, jer da smo išli svojim brodom iz Lošinja trebalo bi nam četiri sata da dođemo do tamo – pojašnjava nam Grgur Pleslić, direktor znanstvenog programa Instituta Plavi svijet opisujući početak avanture koja će završiti doista značajnim uspjehom – prvim uspješnim biopsiranjem velikog kita u Jadranu.
Okrenuo se na bok
Riječ je o drugoj vrsti kita po veličini na svijetu, koja može narasti do veličine od čak 27 metara, dok je ova konkretna podvrsta koja je viđena u Jadranu nešto manja te u prosjeku doseže veličinu do otprilike 23 metra. Prva od nedavnih dojava zabilježena je 17. kolovoza kada su istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet fotografirali odraslu jedinku ispred Starigrada Paklenice. Kako su se dojave o opažanju u području južnog dijela Velebitskog kanala nastavile i u rujnu, istraživači su ponovo izašli na teren s ciljem snimanja velikog kita dronom iz zraka radi analize veličine i zdravstvenog stanja te kako bi uzeli biopsiju kože za analizu DNK.
– Na unajmljenom brodu iz Maslenice, odakle smo u potragu krenuli u subotu 5. rujna, bilo nas je četvero, i tada smo velikog kita uočili na samom ulazu u Novsko ždrilo. Kita smo pratili oko dva sata u samom ždrilu kada je doplivao do novog Masleničkog mosta i vratio se u Velebitski kanal. Nakon izlaska iz ždrila, otplivao je u smjeru Vinjerca, a budući da su mu zaroni trajali do 38 minuta odustali smo od daljnjeg praćenja – govori Grgur Pleslić te pojašnjava kako su tada pregledom snimljenih fotografija utvrdili kako se ne radi o istoj životinji koja je u tom području boravila sredinom kolovoza, a to su uočili po obliku peraje. U nedjelju je na brodu ostalo samo dvoje ljudi, što je i nekakav minimum da se može ići na zadatke.
Video - Nevjerojatna snimka kita u Velebitskom kanalu: "U nekoliko navrata plivao je uz naš brod"
– Jedan bude na kameri ili samostrelu, a drugi vozi brod što je isto izuzetno važno jer je pozicioniranje broda u odnosu na kita u principu presudno. Nas je malo pomazila i sreća pa smo taj dan napravili i snimke i prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu. Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj je put veliki kit bio zainteresiran za naše plovilo. U nekoliko navrata je na svega metar ispod površine po 4-5 minuta plivao uz naš brod. Tijekom jednog približavanja okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli trbuh – kazuje Pleslić.
Dva kita nisu “cura i dečko”
Doc. dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji je bio s njim na brodu, tada je ispalio biopsijsku strelicu u kita. Uzorak su odmah poslali kolegama u Nizozemsku koji trenutačno rade populacijsko genetičko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika. Iako će zbog opsega posla potpune biopsijske rezultate dobiti tek za nekoliko mjeseci, neke osnovne podatke, poput spola, mogli bi znati već do kraja rujna.
– Sigurno je da onaj kit viđen prije dva tjedna i ovaj tu nisu “cura i dečko”, jer takvih odnosa kod ovih životinja nema – pojasnio je Pleslić. Inače, riječ je o jednoj od tri vrste kitova koje su posljednjih desetljeća viđane u našem dijelu Jadrana – druge dvije su kit ulješura koji može narasti do 18 metara i grbavi kit dužine između 12 i 15 metara.
