Psi se u Hrvatskoj više ne moraju cijepiti protiv bjesnoće svake godine, nego u skladu s uputama proizvođača cjepiva, a to je uglavnom svake do tri godine. Naime, iako cjepiva protiv bjesnoće djeluju dvije ili tri godine, sve do ove godine u Hrvatskoj je bila obveza cijepljenja pasa svake godine.
Peticija udruge
Udruga Prijatelji životinja je još prije četiri godine pokrenula peticija da cijepljenje pasa protiv bjesnoće bude obvezno u trajanju određenom uputama proizvođača cjepiva, a ne svakih godinu dana. Iz te Udruge poručuju da pozdravljaju dugoočekivanu novost koju donosi Ministarstvo poljoprivrede Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2021. Za razliku od dosadašnje obaveze cijepljenja protiv bjesnoće pasa starijih od tri mjeseca svake godine, sada je propisano da u putovnicu za kućne ljubimce i aplikaciju Lysacan mora biti upisan rok valjanosti cijepljenja u skladu s uputom proizvođača cjepiva.
– Ovo je velika vijest za sve skrbnike pasa. Konačno imamo logičnu odredbu da je cijepljenje pasa protiv bjesnoće obvezno svake dvije, pa i tri godine, koliko većina cjepiva i osigurava imunost – kažu iz udruge Prijatelji životinja.
Objašnjavaju da su skrbnici pasa u Hrvatskoj dosad bili dužni cijepiti svoje pse protiv bjesnoće svakih 12 mjeseci, što im je stvaralo nepotrebne troškove, a pse nije dodatno štitilo. Inače, cijepljenje protiv bjesnoće košta 150 kuna.
U Udruzi navode da je vodeća svjetska organizacija koja okuplja veterinare malih životinja, WSAVA, već bila izdala smjernice kojih se pridržava većina država članica EU, a prema kojima bi pse trebalo samo prva dva puta cijepiti svake godine, a nakon toga onoliko koliko navode proizvođači cjepiva. Prijatelji životinja upozoravali su na apsurd da neki cijepe svoje pse prekomjerno, svake godine, dok neki psi nisu cijepljeni nijedanput.
– Godinama se zalažemo za to da veterinari, veterinarska inspekcija, komunalni redari i lokalne zajednice provode sustavnu kontrolu cijepljenja i mikročipiranja pasa koja bi obuhvatila sve pse u Hrvatskoj. Nažalost, u praksi takva kontrola izostaje. Jedan dio građana potpuno izbjegava cijepljenje i mikročipiranje pasa, i upravo je njihova neodgovornost i kršenje zakona uzrok porasta broja napuštenih životinja. Stoga smatramo i da se mikročipiranje štenaca ne bi trebalo vezati za prvo cijepljenje protiv bjesnoće kada navrše 90 dana, kao što je to sada, već apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da učini daljnji pozitivni korak i propiše da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 45 dana od dana rođenja, dakle prije prvog cijepljenja – predlažu Prijatelji životinja.
Strože kontrole
Navode da naglasak treba biti na sveobuhvatnoj, temeljitoj i strogoj kontroli i provedbi zakona, osobito mikročipiranja pasa, što je jedini učinkovit način bolje procijepljenosti, kao i smanjenja broja napuštenih pasa.
– Kada svi psi budu mikročipirani, bit će jednostavno provođenje kontrole cijepljenja, a to je još važnije sada, u situaciji kada je obveza cijepljenja pasa protiv bjesnoće svake dvije-tri godine – poručuju iz Udruge i podsjećaju da je većina zemalja zapadne i srednje Europe slobodna od bjesnoće još od prijelaza u 21. stoljeće. Zadnji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je u proljeće 2014., nakon samo tri godine od početka provedbe nacionalnog programa oralnog cijepljenja protiv bjesnoće.
