Na najvećem hrvatskom jezeru godinama konačno vlada red. Ove godine nije zabilježen ni jedan slučaj lova na ptice i na području Parka prirode dosta je dobra situacija je po tom pitanju. Čuvari prirode, kako nam ističe Dario Rogić glavni čuvar prirode u Parku, nadziru zaštićeno područje 24 sata dnevno što uz dobru suradnju s krim policijom i udrugom BiOM koja provodi projekt LIFE Against Bird Crime - usmjeren na podizanje razine svijesti javnosti i dionika u svrhu učinkovitije borbe protiv nezakonitog ubijanja i uzimanja divljih ptica iz prirode. Iz Parka navode da se u sklopu toga, između ostalog, obilazi i šire okolno područje kako bi se spriječilo korištenje zabranjenih električnih vabilica, što daje pozitivne rezultate.
Stručna voditeljica Parka Prirode Maja Ćuže Denona, za Večernji list ističe da je nemoguce znati točan broj ptica koji se trenutno nalaze na Vranskom jezeru jer se uglavnom prebrojavaju zimi i zato što se grupiraju na vodenim površinama. Ptice se tijekom siječnja prebrojavaju u cijelom svijetu i iz tih prebrojavanja se mogu dobiti jako vrijedni podaci o ukupnoj brojnosti ptica. Također, neke podatke o brojnosti ptica može se dobiti i iz podataka ulovljenih i prstenovanih ptica u prstenovačkim akcijama.
- Prstenovački kamp se i na Vranskom jezeru obično održava od kolovoza do studenog. Ptice se zimi lako mogu prebrojati jer se zadržavaju na vodenim površinama dok se hrane podvodnom vegetacijom. Kako je kvaliteta vode Vranskog jezera u sve lošijem stanju, to je izazvalo trajno zamućenje jezera kao i nestanak podvodne vegetacije koja inače prekriva njegovo cijelo dno i vrlo je važna kao stanište ribama i zooplanktonu, te za vezanje sedimenta. Bez te vegetacije prilikom jakih vjetrova podiže se rijetki sediment s dna i jezero poprima mutnu, bjelkastu, ili kad započne vegetacijska sezona te se u velikim količinama razvije fitoplankton, zelenkastu boju. Također, upravo tom podvodnom vegetacijom, algama iz porodice parožina, hrane se ptice na zimovanju (liske, patke, guske) te je zadnjih par godina, otkad je primijećena ova promjena, brojano značajno manje ptica zimovalica na Vranskom jezeru - ističu iz Parka te navode da bi se Smanjenje brojnosti zimovalica moglo donekle pripisati i klimatskim promjenama jer ptice dolaze na zimovanje na Vransko jezero nakon štio se zalede jezera na sjeveru Europe, a kako se to sve rjeđe i u manjim razmjerima događa, često ne postoji uopće potreba za migracijom.
- Vransko jezero je također jako važna postaja na migratornom putu, pticama koje provode ljeta u Europi, a dolaskom zime, jer se hrane kukcima, nestaje im hrane te zato putuju na južnu polutku, u Afriku gdje provode zimu. U vrijeme migracija jako važnu ulogu igraju šljunkovite i muljevite obale Vranskog jezera koje se u kasno ljeto i jesen, kad je razina jezera najniža, otkrivaju i omogućavaju hranjenje mnogim preletnicama.
POVEZANI ČLANCI:
Ornitološki rezervat je najvrijedniji dio Parka prirode, ali kao i sva močvarna područja u Europi i u svijetu, a pogotovo sredozemna močvarna područja, jedno je od najugroženijih staništa - ističu iz Parka te navode da je zabrinjavajući podatak da je od 70-ih godina prošlog stoljeća oko 50 posto mediteranskih močvara nestalo zbog utjecaja čovjeka te lošim raspolaganjem. Neki od glavnih razloga ugroženosti tih staništa su isušivanje i prenamjena u svrhu poljoprivrede, izgradnja naselja, urbanizacija i turistički razvoj, onečišćenje iz industrijskih, poljoprivrednih i urbanih izvora, unošenje invazivnih vrsta koje se natječu s autohtonim, promjene u hidrološkom režimu izgradnjom brana, nasipa i skretanja toka, zatrpavanje uzrokovano uklanjanjem vegetacije u slivnim područjima.
- Tako ni Vransko jezero čije je močvarno područje nekada davno bilo 10 puta veće nije iznimka. Nažalost, gubitkom močvarnih staništa, gube se mnoge usluge ekosustava koje ti ekosustavi čovjeku daju besplatno, a nisu vrednovani, kao npr. usluga pročišćavanja vode, zaštita od erozije tla, pohranjivanje ugljika iz zraka (u ovome su močvarna staništa rekorderi), osiguranje staništa za mnoge komercijalno važne vrste riba, a da ne govorimo o uslugama atraktivnosti prostora zbog kojeg je atraktivniji za posjećivanje, rekreaciju, učenje…
Stručna služba Parka prirode Vransko jezero jednom mjesečno tijekom cijele godine obilazi teren i bilježi sve viđene vrste ptica koje vidimo ili čujemo njihov pjev, kako bismo pratili promjene u sastavu vrsta. U ptičjem svijetu često se znaju događati promjene jer su ptice životinje koje lako mogu promijeniti lokaciju ukoliko im uvjeti ne odgovaraju. Tako bilježimo veći broj sivih čaplji na gniježđenju, ali možemo reći da i čaplje dangube, naš zaštitni znak, gnijezdi u stabilnim populacijama - ističe Ćuze.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
GALERIJA Vranskom jezeru već godinama prijete klimatske promjene
