Dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i u privatnoj praksi smatra se koruptivnom praksom i školskim primjerom sukoba interesa koji povećava ugrozu od pojave korupcije.
Pozivajući se i na stav posebnog izvjestitelja UN-a za zdravlje, napisala je to pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom izvješću o radu za 2016. godinu, a jučer ga je predala u saborsku proceduru.
Interesne skupine
Podsjećajući da javno zdravstvo predstavlja stratešku neprofitnu društvenu djelatnost koja se ne smije temeljiti na odnosu uloženog i ostvarene dobiti, pravobraniteljica ističe da jedino jasno odvojeni sustavi mogu spriječiti pogodovanje pojedinim interesnim skupinama. Dopunski rad dopušten liječnicima nije dopušten policajcima, sucima i drugim javnim i državnim službenicima, pa su liječnici u povlaštenom položaju.
Otvara se pitanje predanosti rada liječnika, navodi L. Vidović, jer postojanje dugih lista čekanja izravno pogoduje radu privatnih klinika, kamo se usmjeravaju platno sposobni pacijenti. “Skuplje i zahtjevnije preglede i tretmane najčešće se ne može obaviti u razumnom roku u sustavu javnog zdravstva”, napominje, navodeći da se, prema podacima HZZO-a, najduže liste čekanja odnose na magnetnu rezonanciju, UZV, tomografiju te u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, oftalmologiji i ortodonciji, na koje se ponekad čeka i do godinu i pol.
– S druge strane, ti su segmenti jako zastupljeni među tzv. privatnicima, s kojima se sklapaju ugovori kako bi im se, radi smanjivanja lista čekanja, preusmjerili pacijenti iz sustava javnog zdravstva. Skroman učinak tih ugovora na duljinu liste čekanja otvara pitanje njihove svrhovitosti, ali i trošenja novca za financiranje javnog zdravstva i mogućeg pogodovanja privatnim interesima – objašnjava pučka pravobraniteljica.
Inače, dozvolu za dopunski rad ravnatelj odobrava liječniku na rok od godinu dana ako ovaj ispunjava radne obveze, redovito se educira i nije osuđen po pitanju profesionalnog djelovanja.
– Ovdje je vrlo bitno to što se prati izvršenje i učinak liječnika na matičnom radnom mjestu, u javnoj ustanovi. Jasno, ključno je da se to kvalitetno prati – kaže dr. Dražen Jurković, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu.
Ograničenje uputnica
Nedavno su se ravnatelji bolnica požalili ministru zdravstva kako neki doktori “više rade za sebe nego u bolnici” te da bi se tome moglo doskočiti ako se mijenjaju zakoni. Pravobraniteljica u izvješću upozorava da je upitna i praksa propisivanja kvota i administrativnog ograničavanja prava.
“Propisivanje stopa bolovanja, ograničavanje broja uputnica ili limitiranje mjesečnog broja pregleda zadiranje je zdravstvene administracije u zakonom zajamčeno pravo na unapređenje zdravlja, prevenciju bolesti, liječenje i rehabilitaciju. Uštede treba ostvarivati sankcioniranjem zloporaba”, navodi se u izvješću.
>> Dug prešao 7 milijardi kuna, dopunsko osiguranje ipak skuplje?
>> Sedam državnih bolnica u minusu pola milijarde kuna
fala bogu da to napokon netko veli! možda onda nakraju svima postane jasna i temeljna razlika između javnog i privatnog zdravstva - prvome je cilj što manje, a drugome što više bolesnih, odnosno 'mušterija'! samo što se to, radi profita interesnih klika i lobija, namjerno brka u vrhovima vlasti i politike (u kojoj je, btw, nevjerojatno puno liječnika), s 'opravdanjem' da je riječ o nekakvom socijalističkom reliktu suprotnom načelima demokracije i 'svetog' slobodnog tržšta. što je, naravno, zlo i glupost popriličnih dimenzija...