Klub zastupnika nezavisne zastupnice Jadranke Kosor i zastupnika HGS-a u Hrvatskom je saboru podnio prijedlog izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, odnosno "Lex Perković". Izmjene imaju samo jednu rečenicu, a to je brisanje spornog ograničenja kojim se europskim zemljama ne izručuju hrvatski građani za zločine počinjene prije kolovoza 2002. godine.
Izmjenama će se zaustaviti prijepori RH i EU koji su nastali zadnjim izmjenama zakona u lipnju ove godine, pojašnjava Jadranka Kosor te dodaje da obveze koje je Hrvatska preuzela tijekom pregovora treba dosljedno poštovati i tako vratiti vjerodostojnost hrvatskoj vanjskoj i europskoj politici.
– Izmjenama će se spriječiti moguće štetne posljedice za RH, od uskraćivanja novca iz fondova EU, do mogućeg suspendiranja prava glasa RH u tijelima EU – stoji u prijedlogu izmjena Zakona.
Jadranka Kosor smatra da treba vrlo ozbiljno shvatiti upozorenja Viviane Reding, potpredsjednice Europske komisije i povjerenice za pravosuđe koja je, podsjeća, bila iznimno stroga tijekom pregovora, ali i vrlo korektna.
– Nije tragedija pogriješiti, tragedija nastaje onog trenutka kada se pogreška ne želi ispraviti. I to treba ispraviti ne zato što nas pritišće EU, nego zato jer smo se na to obvezali kad smo potpisali pristupni ugovor – tvrdi Kosor koja očekuje da će je podržati i predsjednik RH Ivo Josipović koji je zajedno s njom potpisao pristupni ugovor. Zalaže se i za osnivanje saborskog povjerenstva kako bi se konačno utvrdilo što je tko radio.
'Laburisti nisu glasovali za taj zakon'
Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar rekao je da će podržati izmjene koje predlaže Jadranka Kosor jer njegovi zastupnici nisu ni glasali za ovaj zakon, no svjestan je da bez pozitivnog odgovora Vlade taj prijedlog može pasti u vodu.
– Preuzete obveze treba poštivati, prilikom ulaska u EU znali smo da države članice EU u smislu europskog uhidbenog naloga nisu u istom položaju. Sve koje su ušle u EU nakon 2002. imaju te uvjete, a oni od ranije druge. Premijer Milanović prema mome mišljenju griješi što taj problem neravnopravnosti članica EU pokušava rješavati ovakvim zakonom i ovakvim inatom prema Europskoj komisiji. Umjesto toga se treba okrenuti članicama u istoj poziciji kao Hrvatska, izlobirati zajednički nastup i u Europskoj komisiji otvoriti taj problem te tražiti da se izjednači status svih država prema europskom uhidbenom nalogu – tvrdi Lesar te dodaje kako treba biti vrlo oprezan i prema izjavama koje dolaze iz HNS-a kako su oni protiv ovog zakona jer ne treba zaboraviti da su i oni digli ruku na Vladi i u Saboru za ovako napisani zakon.
'Ideološko- politička kampanja i hladnoratovski jezik Europske komisije'
SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac poručio je danas da komunikacija koja dolazi od strane Europske komisije ima obilježja ideološko-političke kampanje i hladnoratovskog jezika.
- Jezik koji je upotrijebila glasnogovornica ima elemente hladnoratovskog jezika i ideološko-političke kampanje. To ne može biti svojstveno komunikaciji Europske komisije, članova EK s članicama i s Vladama, bez obzira davaju li članice povoda ili ne. Ali hladni rat je završio i EK ne može biti dio ideološko-političke kampanje. To može ostati na parlamentima, na javnosti, ali EK ne može biti sredstvo ideološko-političke kampanje. U tom smislu kao zastupnik, kao predsjednik vanjsko-političkog odbora i bivši promatrač u Europskom parlamentu smatram da je takav jezik apsolutno neprimjeren – kaže Pupovac. Očekuje, tvrdi, da se o spornom zakonu i potencijalnim promjenama Ustava razgovara u vladajućoj većini.
Moguća nevjerodostojnost neke članice ne može biti povod za ideološko-političku kampanju i za obnovu hladnoratovske retorike kao da je Hrvatska iza željezne zavjese i štiti komunističke zloćince. Komisija nije tu da govori tko je kriv, a tko nije. O samom meritumu, nema nikakve sumnje da o tome vladajuća većina, budući da u njoj postoje razlike, treba razgovarati u narednih tjedan ili dva, što prije, to bolje. Treba sjesti i dogovoriti kako sporni momenat u tom zakonu uskladiti da nije u koliziji s tumačenjem odredbi europskog uhidbenog naloga. Očekujemo da EK da prostora da obavimo te razgovore, izjave koje EK daje ne doprinose tome, nego nastoje tu kampanju prenijeti u naš politički život – uvjeren je Pupovac koji naglašava da svaka članica EU, pa i Republika Hrvatska treba poštivati odredbe acquisa, ali jednako tako u poštivanju tih odredaba mora biti zaštićena ravnopravnost svake članice.
Nije želio reći što točno u zakonu treba mijenjati i kako, a ni što misli o izmjenama koje predlaže Jadranka Kosor.
– Svoje mišljenje i mišljenje svoga kluba ću reći najprije na sastanku vladajuće većine, mi taj sastanak nismo imali i to je šteta, mi tu konzultaciju nismo obavili, i to je šteta, mi očekujemo da to što prije imamo i nakon toga objavimo stajalište za koje se nadamo da će biti zajedničko, koje će otkloniti mjesto prijepora – zaključio je Pupovac.
>>Pusić: Hrvatska treba, može i hoće procesuirati komunističke zločine
