Dok je ministar financija Ivan Šuker jutros u sabornici predstavljao zastupnicima prijedlog kriznog rebalansa državnog proračuna, saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina njegov je koncept rezanja državnih troškova odbacio ponajprije zbog rezanja stavki namijenjenih povratku izbjeglica, njihovu stambenom zbrinjavanju i obnovi kuća.
Iako su predstavnici ministarstava tumačili kako je u proračunu u kojemu više od 80 posto novca odlazi na različita prava, od mirovina, zdravstvene zaštite, rodiljskih naknada, naknada za nezaposlenost, raznih poticaja... teško smanjiti potrošnju, a da se baš u nijedno pravo ne zagrebe, Milorad Pupovac iz SDSS-a pitao je po čemu bi to mirovine, primjerice, bile veći prioritet ljudima od toga da imaju krov nad glavom.
Podsjetio je da je prije samo tjedan dana u Bruxelles Hrvatska poslala pregovaračka stajališta koje se tiču zbrinjavanja povratnika, pa se postavlja pitanje kakva će biti vjerodostojnost države čiji parlament danas dovodi u pitanje stajališta s kojima ulazi u pregovore o članstvu u EU.
- Politiku "riješit ćemo", "dogovorit ćemo se" ja više ne mogu prihvatiti. Zašto se na ovaj način nije postupilo u slučaju potpora za poljoprivredu? Od 2,6 milijarda kuna rezerviranih za tu namjenu otpustilo se jedva 69 milijuna kuna. Ispada da je rebalans državnog proračuna svojevrsna potpora strankama koje imaju interes zajedno izaći na lokalne izbore. Zemlja nam tone u najdublju krizu, a mi se ponašamo kao da to nije važno. Važno je samo da ušićarimo nešto na izborima 17. svibnja - prigovor je Milorada Pupovca koalicijskim partnerima iz HDZ-a i HSS-a.
Iako ih, naime, nije izrijekom spomenuo, bilo je jasno da odgovornost adresira na te dvije stranke, jer upravo one ovih dana finaliziraju svoje lokalne koalicije.
Furio Radin, zastupnik talijanske manjine, pak, kazao je da će Odbor inicirati da se ubuduće proračun prihvaća natpolovičnom većinom svih zastupnika u Saboru, jer je neprihvatljivo da se tako važan dokument može donijeti običnom većinom od 38 glasova.
Resorni je ministar, pak, rekao da je rebalans preduvjet za izdavanje vrijednosnih papira s kojima će Hrvatska u travnju izaći na međunarodno tržište i pokušati se dodatno zadužiti. Uspije li, kaže, banke će imati slobodan kapital za plasiranje u gospodarstvo.
