Tunis će izgrađivati institucije te oblikovati demokratsku državu tijekom tranzicije uz pomoć Hrvatske. Tako bi se, ukratko, moglo objasniti cilj incijative da hrvatska iskustva u pregovorima s Europskom unijom – tijekom kojih je zapravo izgrađena uređena država, izgrađene su institucije, ojačana vladavina prava, reformirano pravosuđe... – ne postanu samo model reformi za zemlje u regiji već i šire, posebice za države u južnom Mediteranu, čime će se baviti i ovogodišnji Croatia Summit.
Želimo li biti slikoviti: hrvatski model transformacije države mogao bi postati vrlo vrijedan politički izvozni proizvod.
Inicijativu za pomoć
Tunisu u tranzicijskom razdoblju lani su pokrenule Slovačka i Nizozemska, a sada im se pridružuje i Hrvatska. Isti prioriteti Sama tuniska vlada definirala je područja kojima se mora posvetiti najveća pozornost u razdoblju tranzicije, a ona se gotovo u cijelosti poklapaju s reformama provedenima u Hrvatskoj tijekom pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Riječ je o reformi policije i njezinoj depolitizaciji, reformi pravosuđa, promjenama u javnoj upravi te o razvoju regija i civilnog društva. Kao jedna od rak-rana tuniskog društva navodi se korupcija, u čemu i Hrvatska i te kako ima iskustva.
– U Ministarstvo je informacija o radnoj skupini i inicijativi za Tunis stigla prošle jeseni, kad je već trajala kampanja za izbore i nitko na nju nije reagirao. Bez ikakve veze s tim, mi smo koncipirali ovogodišnji Croatia Summit na temi korištenja iskustava iz pregovora kao iskustva u izgradnji države. Tu smo temu namijenili da bude usmjerena, naravno, prema zemljama susjedima, ali potencijalno i kao korisno iskustvo za zemlje južnog Mediterana – objašnjava ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Južni Mediteran, napomenimo, jedan je od tzv. sedam stupova nove hrvatske vanjske politike. Pozornost se fokusira i na mediteransku dimenziju i sudjelovanje u multilateralnim inicijativama na Mediteranu, što je dosad u neku ruku bilo zanemareno.
– U Ženevi sam potkraj veljače, na zasjedanju UN–ova vijeća za ljudska prava, razgovarala s tuniskim ministrom za ljudska prava Samirom Dilouom o toj temi i pomoći Hrvatske. Rekao je da mora o tome razgovarati s vladom, ali da je gotovo siguran da bi oni željeli u tome sudjelovati. I onda je iskrsnulo da je u Zagreb, tjedan dana nakon toga, doputovao nizozemski ministar vanjskih poslova Uri Rosenthal. Baš se izravno poklopilo. Mi smo rekli da apsolutno želimo u tome sudjelovati, u inicijativi Nizozemske i Slovačke, jer je to točno ono što želimo raditi – nastavlja Pusić te dodaje kako je sljedeći korak imenovanje našeg predstavnika te početak sudjelovanja u radu skupine.
Hrvatska je tako došla do točke kad je i te kako moguć zaokret u vanjskoj politici – već neko vrijeme je izvana, iz Europske unije, ali i iz SAD–a promatraju kao zemlju model, uzor ostalim zemljama u regiji na euroatlantskom putu, a ulazak u EU također mijenja perspektivu.
Važan cilj
Dosad je, napomenuo je nedavno predsjednik Ivo Josipović, uvijek postojao jedan prevažni cilj: osamostaljenje, priznanje, osiguranje teritorijalne cjelovitosti... Sada postoje dvije velike interesne zone: prva je EU i regija s mediteranskim te podunavskim aspektom, a druga treće zemlje i regije poput Azije, Rusije te Južne Amerike.
hahaha, daleko će dogurati.