Rusija je oduvijek držala Arktik strateški važnim područjem, a sada uloga najsjevernijeg dijela Zemlje postaje još veća. Predsjednik Vladimir Putin najavio je ambiciozan program kojim će se osigurati jača prisutbnost Moskve na Arktiku, te izgraditi nove pomorske luke i prateća infrastruktura.
Govoreći na Arktičkom forumu koji je održan u St.Petersburgu, a kojemu su prisustvovali i predstavnici Finske, Islanda, Norveške i Švedske, Putin je predstavio plan koji bi uskoro mogao znatno promjeniti trgovački, pomorski promet između Azije i Europe.
Povlačenje leda
Naime, tijekom prošle godine pomorskim putevima koji vode preko Arktika prevezeno je 20 milijuna tona robe iz istočne Azije do Europe i suprotno, a plan je Rusije ovu količinu učetverostručiti do 2025.
– Ovo je vrlo realističan i pomno isplaniran cilj. Potrebno je sjevernu rutu načiniti sigurnom i komercialno isplativom – ustvrdio je Putin.
Upravo to je razlog zbog čega Rusija vrlo intenzivno gradi nova tri nuklearna ledolomca. Moskva u svojoj floti ledolomaca, inače najvećoj na svijetu, već posjeduje četiri ovakva broda, a izgradnjom novih plovila broj će im se gotovo udvostručiti. Kada se njima dodaju i klasični teški ledolomci, do 2035. Rusija će pod svojom zastavom imati 13 velikih ledolomaca što je kapacitet koji bez većih problema možće održavati arktički plovni put otvorenim tijekom cijele godine.
– Od toga će devet ledolomaca biti na nuklearni pogon – kazao je Putin.
Ujedno, Rusija će i dodatno proširiti ključne luke na istočnom i zapadnom dijelu plovnog puta, Petropavlovsk na Kamčatki, te Murmansk nedaleko od granice sa Finskom i Norveškom.
– Za ove smo projekte otvoreni prema svima, i pozivamo strane tvrtke na partnerstvo i zajedničko ulaganje – ustvrdio je Putin. Ruskom predsjedniku Arktik je odavno vrlo zanimljivo strateško područje. Rusija je počela jačati svoje postrojbe za djelovanje na ovom nepristupačnom terenu. Izgrađene su nove vojne baze i pojačana je zračna i pomorska prisutnost, što ni najmanje ne čudi jer Rusija kontrolira polovicu arktičke obale.
Klimatske promjene do kojih je u posljednjih desetak godina došlo izazvale su povlačenje i otapanje leda na sjevernu Zemlje, pa su bogata nalazišta energenata i minerala sada znatno pristupačnija nego prije nekoliko desetljeća. Iako cijena nafte stagnira već godinama, Rusiji je Arktik zanimljiv i zbog pomorskih puteva koji smanjenjem ledenog pokrova postaju sve pristupačniji i komercijalno isplativiji.
Pored klasične infrastrukture i luka, dodatno se pojačavaju i ruski vojni kapaciteti na Arktiku, području za koje se vjeruje kako sadrži četvrtinu svjetskih, još uvijek neotkrivenih ili nedovoljno poznatih nalazišta nafte i plina. Prema ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu, vojna pojačanja se tamo nalaze sa svrhom, kako bi zaštitili nacionalne interese Rusije.
– Moramo osigurati naše obrambene sposobnosti, posebice u svjetlu vojno političke situacije nedaleko do naših granica, ustvrdio je Lavrov, prilično očito aludirajući na nedavne vježbe kojeg je NATO izveo na području Norveške.
Nedefinirano područje
Pomorska ruta preko Arktika koju sada Rusija želi oživjeti i intenzivirati bitna je i u geopolitičkom smsilsu. Prije svega, ovaj put prilično je zanimljiv Kini jer se njim znatno smanjuje put za dostavu kineske robe do Europe, čime njihovi proizvodi postaju jeftiniji i još konkurentniji. Smješten unutar “Ruske ekonomske zone”, ovaj transportni koridor se kreće duž cijele sjeverne ruske obale, što Rusiji pruža mogućnost kontrole cijelog prometa. Skuladno pomorskom pravu, Rusija sada od brodova koji prolaze ovim putem zahtjeva najavu prolaska 45 dana unaprijed, zahtjeva ruskog pilota na brodu, kao i znatnu naknadu za plovidbu što doprinosi državnom proračunu.
Uza sve to, Moskva tvrdi kako ima pravo uskratiti pravo prolaska plovilima koja krše njihova pravila.
Za kontrolu nad područjem dubokog Arktika, koje je još uvijek prilično nedefinirano, u ovom trenutku se bore Kanada, Norveška, Rusija, Danska, Island, Švedska, Finska i SAD. Kako je za potpunu kontrolu nad pojedinim dijelovima Arktika potrebno dokazati kontinentalnu povezanost, pa je nekoliko zemalja, među njima i Rusija, podnijelo zahtjeve za teritorijem prilažući uz to znanstvene radove koji potkrepljuju njihove tvrdnje. U svakom slučaju, ulog je na Arktiku velik, no svi se slažu kako je oko podjele i budućnosti Arktika potrebno međusobno surađivati.
–Arktik se opisuje kao geopolitička vrela točka svijeta, no za nas je to regija stabilnosti i mira – kaže norveška premijerka Erna Solberg.
VIDEO Što se krije u torbi koju nosi Putinov tjelohranitelj:
Najgore što Jewmerima cure sline,a ne mogu ništa.Panamski kanal su oteli i nikad ga nisu vratili u vlasništvo Paname.Rusima će morat plaćati rentu.