Amerika i ostale NATO saveznice pripremaju pisane odgovore na prijedloge koje im je prije više od mjesec dana uputila Rusija i koji su doprinijeli eskalaciji napetosti oko Ukrajine. Potvrdu da se ti odgovori konačno pripremaju dobili smo neslužbeno danas i u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, a ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u Ženevi, nakon sastanka s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, da Moskva očekuje odgovore sljedećeg tjedna.
Macron šalje vojsku
Sastanak u Ženevi danas je organiziran kao nova runda pregovora o pronalasku diplomatskog rješenja za izbjegavanje novog rata, ali ruski šef diplomacije nije želio novinarima reći smatra li samu najavu pisanih odgovora pozitivnim korakom prema deeskalaciji napetosti.
- Ne mogu reći jesmo li na pravom putu ili nismo. To ćemo vidjeti kad dobijemo američke odgovore, napismeno, na sve naše prijedloge - rekao je Sergej Lavrov novinarima u Ženevi. Dodao je kako se s Blinkenom suglasio da "dijalog treba postati razumniji" jer, po Lavrovu, sada vlada "rusofobna histerija", a "riječ deeskalacija je postala kao mantra". Mislio je na poruke Amerike i zapada da Rusija treba deeskalirati situaciju prekidom gomilanja svojih trupa prema granici s Ukrajinom. Ruski ministar vanjskih poslova ponovio je da Rusija nema namjeru napasti Ukrajinu te da nikad nije prijetila ukrajinskom narodu. Američki predsjednik Joe Biden ranije ovoga tjedna javno je govorio o američkim procjenama da su Rusi spremni svaki čas pokrenuti invaziju na Ukrajinu. Amerika i zapad pokušavaju odvratiti Rusiju od takve invazije upozorenjima da će cijena koju će za to platiti biti previsoka.
- Mi smo predani ići dalje putem diplomacije i dijaloga kako bismo pokušali riješiti naše razlike. Ali, ako se to pokaže nemogućim i ako Rusija odluči pokrenuti agresiju protiv Ukrajine, također smo predani dati zajednički, brz i ozbiljan odgovor - poručio je Antony Blinken nakon današenjeg sastanka s Lavrovom. Dodao je da je američki predsjednik Joe Biden spreman na novi susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ako se pokaže da su obje strane spremne sadržajno dogovoriti diplomatsko rješenje.
- Rekao sam gospodinu Lavrovu da, nakon konzultacija koje ćemo imati u idućim danima sa saveznicima i partnerima, očekujemo da ćemo moći podijeliti s Rusijom naše brige i ideje u pisanom, detaljnijem obliku sljedećeg tjedna. I složili smo se da ćemo nastaviti naše razgovore nakon toga - dodao je američki šef diplomacije nakon razgovora s ruskim kolegom u Ženevi. U ponedjeljak će državni tajnik Blinken sudjelovati (videovezom) na sastanku ministara vanjskih poslova 27 država članica Europske unije u Bruxellesu.
Rusija je, podsjetimo, sredinom prosinca poslala Washingtonu i Bruxellesu dva prijedloga sporazuma o novim sigurnosnim aranžmanima u Europi, što se poklapa s masovnim gomilanjem ruskih vojnika na granici s Ukrajinom. Jedan sporazum žele sklopiti sa SAD-om, drugi s NATO-om, a bit oba sporazuma je da Rusija dobije pismena jamstva da se NATO više neće širiti na istok, nipošto na Ukrajinu i Gruziju, te da će se zajedničke NATO snage i oprema povući iz postojećih istočnih država članica, odnosno povući na stanje iz 1997., prije proširenja. Takvi ruski zahtjevi za Ameriku i ostalih 29 NATO saveznica su neprihvatljivi, što je Rusima rečeno u više navrata u nekoliko rundi diplomatskih pregovora u Ženevi, Bruxellesu i Beču. No, razlog zbog kojeg su Amerikanci i NATO saveznici sada ipak odlučili napisati odgovore na ruske pisane prijedloge leži u tome što se računa da će se tako zadržati Ruse za diplomatskim stolom i smanjiti mogućnost da pokrenu invaziju na Ukrajinu. U pisanim odgovorima zapadnih saveznika ne očekuje se popuštanje prema ruskih zahtjevima o odustajanju od NATO-ove politike otvorenih vrata i od principa da svaka suverena država u Europi (uključujući i Ukrajinu) slobodno bira u koje će vojne saveze ući ili neće ući. Ali se očekuje, kako neslužbeno doznajemo u Bruxellesu, da u tim pisanim odgovorima bude izražena spremnost saveznika na novi dogovor s Rusima o temama koje su sada u drugom planu, jer zvuče manje spektakularno od ovih prvih ultimativnih zahtjeva o vraćanju NATO-a na linije iz 1997., a to su teme poput novog sporazuma o kontroli naoružanja, o većoj transparentnosti jedne i druge strane pri provođenju vojnih vježbi i slično. NATO ima interes da o tome sklopi nove sporazume s Rusima, ali nema interes, i to planira ponoviti i u pisanim odgovorima, da se povlači pred ruskim zahtjevima koji zvuče kao ultimatum.
Netom prije početka sastanka Blinkena i Lavrova u Ženevi, rusko ministarstvo vanjskih poslova je, odgovarajući na pitanja novinara u Moskvi, poručilo da se NATO snage i naoružanje moraju povući i iz Rumunjske i Bugarske, ne samo iz Poljske, Litve, Latvije i Estonije, u kojima je NATO uspostavio stalnu vojnu prisutnost nakon ilegalne ruske aneksije ukrajinskog Krima i agresije na istok Ukrajine. Hrvatski vojnici sudjeluju u tim NATO-ovim misijama - poznatijima kao Ojačana prednja prisutnost - u Poljskoj i Litvi. NATO je u Bugarskoj i Rumunjskoj prisutan na drukčiji način, ali sada se najavljuje da će, dođe li do nove ruske agresije na Ukrajinu, NATO u znak odgovora pojačati zajedničku vojnu prisutnost i u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu je izjavio da je njegova zemlja spremna poslati svoje vojnike u Rumunjsku kako bi predvodili jednu multinacionalnu borbenu grupu, poput onih koje su prisutne u Poljskoj i trima baltičkim državama. Usput rečeno, o ojačanoj prisutnosti zajedničkih NATO snaga u Hrvatskoj nitko ne govori ni teoretski jer Hrvatska nije granična zemlja saveznica prema Rusiji, a sve takve misije događaju se kao odgovor na agresivno rusko ponašanje, ne kao pravilo za sve istočnoeuropske NATO saveznice.
Sofija odbila Moskvu
Sergej Lavrov danas je novinarima u Ženevi spomenuo ponašanje EU i NATO-a na zapadnom Balkanu kao problematično.
- Neke države zapadnog Balkana, koje nisu članice EU i NATO-a, pokušava se nagovoriti da se priključe i da prekinu veze s Rusijom i Kinom - rekao je Lavrov. Na pitanje novinara, objasnio je da se u razgovoru s Blinkenom nije dotaknuo mogućeg raspoređivanja ruskog naoružanja u Venezuelu i Kubu, što je Moskva spomenula svojevrsni odgovor na raspoređivanje NATO-ova naoružanja blizu svojih granica.
Danas su i iz Bukurešta i iz Sofije odmah stigle reakcije na poziv Rusije da se s bugarskog i rumunjskog teritorija povuku i postojeće NATO-ove snage i oprema.
- Bugarska je suverena zemlja koja je davno odabrala biti članicom NATO-a. Mi samo odlučujemo kako organizirati obranu naše zemlje u koordinaciji s našim partnerima - poručio je premijer Kiril Petkov u govoru u bugarskom parlamentu.
NATO je u Litvi, Estoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj.... jer ti narodi to žele. Dosta im je vašeg krasnog utjecaja. Sjašite više.