FAKTOR NA KOJI SE NE MOŽE UTJECATI

Putin se nada jednoj stvari: 'Energetsko oružje ima jedan metak u cijevi i on ga je upravo ispalio'

FILE PHOTO: Pipes at the landfall facilities of the 'Nord Stream 1' gas pipline in Lubmin
Foto: Hannibal Hanschke/REUTERS
1/3
20.10.2022.
u 07:37

U mnogim zemljama kućanstva se poziva da snize temperaturu na termostatima, a poduzeća da štete energiju u sklopu plana EU-a da se smanji potrošnju plina ove zime za 15 posto u odnosu na prosjek. Europske države zadnjih mjeseci ubrzano pune strateške rezerve kupujući plin po rekordnim cijenama od, među ostalim, Alžira, Katara, Norveške i SAD-a.

Europske vlade nastoje spriječiti redukcije energije i isključivanja struje ove zime, a hoće li u tome uspjeti, ovisit će o nečemu nad čime nemaju kontrolu: vremenu.

Analitičari kažu da se ruski predsjednik Vladimir Putin nada hladnoj zimi ili duljem razdoblju jakih hladnoća pošto je obustavio izvoz plina u Europi zbog europske potpore Ukrajini.

Još jedna hladna zima kao 2010./2011. ili dulji ledeni val s Arktika poput "Zvijeri s istoka", koji je 2018. iz Sibira pogodio zapadnu Europu, mogli bi uzrokovati probleme koji će možda oslabiti europsku odlučnost u pomaganju Ukrajini.

„Energetsko oružje ima jedan metak u cijevi i on ga je upravo ispalio”, rekao je Eliot A. Cohen, povjesničar rata i stručnjak za sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije na Sveučilištu Johns Hopkins.

Photo: SPUTNIK/REUTERS
Foto: SPUTNIK/REUTERS

„Europljani će ove zime doživjeti najgore”, rekao je za AFP.

U mnogim zemljama kućanstva se poziva da snize temperaturu na termostatima, a poduzeća da štete energiju u sklopu plana EU-a da se smanji potrošnju plina ove zime za 15 posto u odnosu na prosjek. Europske države zadnjih mjeseci ubrzano pune strateške rezerve kupujući plin po rekordnim cijenama od, među ostalim, Alžira, Katara, Norveške i SAD-a.

Europska skladišta sada su gotovo puna, do gotovo 90 posto kapaciteta, što je velika sigurnost za potrošače i poduzeća koja se oslanjaju na plin za grijanje domova, ureda i tvornica.

„Europa je u dobroj poziciji da prebrodi zimu pod normalnom vremenskim uvjetima”, rekao je Alireza Nahvi, znanstvenik konzultantske tvrtke za energetiku Wood Mackenzie, za AFP.

Općenito toplo

S obzirom na to koliko je toga na kocki, sezonske vremenske prognoze postale su jako važne i trgovci i kreatori politika posebno prate izvješća Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze koji financira EU.

Njihova Copernicusova služba za klimatske promjene priprema tromjesečne prognoze koje procjenjuju vjerojatnost različitih vremenskih obrazaca nad kontinentom, koristeći se superračunalom koje obrađuje podatke nacionalnih meteoroloških službi.

„Zadnjih nekoliko tjedana bili smo zaista zaposleni”, rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene, pred objavu njihove prognoze za razdoblje od studenoga do siječnja. 

„Ove godine postoji očito geopolitički interes za to pitanje”, dodao je.

Premda je još prerano da bi se mogle dati pouzdane prognoze za zimu, prve naznake su da će biti općenito toplo, ali s rizikom ranih valova hladnoće u studenome i prosincu.

„Kada počne zima, bitan je smjer vjetra. Ako od sredine studenoga do prosinca budemo imalo jake istočne vjetrove i snijeg nad Europom, to će se sigurno odraziti na potražnju za plinom, cijene i geopolitiku”, objasnio je Buontempo.

S druge strane, nakon rekordno vrućeg ljeta u Europi, Atlantski ocean topliji je nego obično zbog čega bi temperature trebale biti više kada vjetrovi pušu za zapada.

„Stojim pri činjenici da će vjerojatno biti općenito toplija zima, ali postoji veća vjerojatnost da će na početku biti hladnijih razdoblja”, dodao je.

Ahilova peta

Međunarodna agencija za energiju testira sposobnost Europe da prebrodi ovu zimu bez ruskog plina. Uz prosječne temperature i pod uvjetom da potražnja za plinom ove godine bude oko devet posto manja u odnosu na prosjek, vjeruje da će kontinent prebroditi zimu bez većih poremećaja.

„Ako ne budemo imali nimalo ruskog plina, a zima će biti hladnija za oko 10 posto od prosjeka, to će izvršiti pritisak na europski plinski sustav”, upozorio je Gergely Molnar, analitičar za plin IEA-e.

Photo: DADO RUVIC/REUTERS
Foto: DADO RUVIC/REUTERS

Drugi važan čimbenik bit će razina zaliha. Premda su sada skladišta napunjena oko 90 posto, ne može se koristiti sav taj plin. Kako se zalihe smanjuju, pritisak pada, što znači da je posljednjih 30 posto teško iskoristiti.

Kasni val hladnoće u veljači ili ožujku kada će pritisak biti nizak agencija u nedavnom izvješću opisuje kao „Ahilovu petu europske sigurnosti na području plinoopskrbe”.

Molnar je također naglasio da je vrijeme sve važnije za obnovljive izvore energije koji čine sve veći udio u europskoj energetskoj mješavini.

„Epizoda koju treba zapamtiti je 'Zvijer s istoka' koja je zaista pokazala koliko plinski sustav može biti ranjiv na jak val hladnoće”, rekao je.

VIDEO: Putin proglasio ratno stanje u četiri anektirane regije, ograničeno kretanje u još osam regija

Komentara 22

DU
Deleted user
07:50 20.10.2022.

Što sad nije više globalno zatopljenje? Čega se bojimo? Apropos globalnoga zatopljenja, oko 10tak tisuća godina prije krista u 50 godina globalna temperatura je narasla 7 stupnjeva. Mora da su puno stakleničkih plinova ispuštale civilizacije iz kamenog doba.

Avatar nekakav
nekakav
08:10 20.10.2022.

zimu se bude bez nekih većih problema prebrodilo, ali od proljeća nadalje bude problema. do sad se europa nagutala ruskog plina kroz kojekakve cijevi, ugovorila lng u nepoznatim količinama, nešto i napunila skladišta, ali ona su ionak za pokrivanje pikova potrošnje, a ne kao središnje mjesto opskrbe plinom, pa se na to i ne može računati. eu troši preko 400 mlrd kubika plina godišnje, a skladišta ima u rangu nekih 100 mlrd kubika, s tim da dio kapaciteta mora ostati pod plinom, jer bi se inače urušilo. od rusa se kupovalo 150 mlrd kubika godišnje. to je bilo oko 35 mlrd eura godišnje. velik novac? pa baš i nije. od toga oduzmite oko 10 mlrd eura, koje su rusi isplaćivali državama kroz čije područje prolaze plinovodi. znači, 20-25 mlrd eura godišnje, oduzmite troškove rada sustava, ulaganja u bušotine, precrpne stanice, sve skupa zapadna oprema, plaće koje nisu male u tom sustavu, pa izdašne dividende (49% gazproma je u vlasništvu stranih, zapadnih korporacija...): rusija ima više metaka velikog kalibra u ovom sukobu, a mi smo počeli osjećati udarac tek prvog. maske su pale, nakon kmečanja zapada da glad u svijetu uzrokuju rusi blokadom ukrajinskih luka, pa žito ne može do sirotinje, postalo je jasno da je i to bila laž, jer 99% žita je otišlo u bogate zemlje, ne u 'afriku i bliski istok'. zapad stvara zalihe. vi se zapitajte zašto je kina prije godinu i pol počela puniti svoja skladišta žitom, pa ga ima više od pola svjetske godišnje potrošnje.

LO
Lolita3
08:29 20.10.2022.

Zašto se jednostavno ne ukinu sankcije Rusiji? Oni nama jeftini plin, mi njima peneze i svi zadovoljni. Dobro, neće biti zadovoljni Globalisti, ali nek se naviknu da više nisu gazde cijeloj planeti. Prošla baka s kolačima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije