Nakon što je prethodno obavijestila američke dužnosnike o svojoj namjeri, Rusija je 21. studenoga ujutro lansirala novu, tajanstvenu balističku raketu prema Dnipru, gradu na istoku Ukrajine. Isprva se vjerovalo da je riječ o nuklearno sposobnom interkontinentalnom balističkom projektilu (ICBM), no napad je, iako konvencionalan, nanio značajnu štetu – oštećene su zgrade, a deseci ljudi su ozlijeđeni. Tek nakon udara otkriveno je da se radi o varijanti ruske rakete RS-26, 40-tonskog projektila na kruto gorivo sa šest neovisnih ulaznih bojevih glava. Ubrzo nakon napada ruski predsjednik Vladimir Putin otkrio je njezino ime – "Orešnik", što na ruskom znači "lijeska".
Tri mjeseca kasnije, u četvrtak ujutro, Rusi su, kako prenosi Forbes, navodno lansirali još jedan Orešnik – ovaj put s ciljem napada na Kijev. Zazvučale su sirene za zračnu opasnost, građani su se uspaničeno sklonili u skloništa, ali potom… ništa. Nije bilo zvuka nadolazećih bojevih glava, niti snažnih udara na tlo. Prema Kirillu Sazonovu, ukrajinskom ratnom dopisniku, Orešnik "nije daleko letio". Navodno je eksplodirao – na ruskom tlu.
Svi su znali da napad može doći. Tjedan dana nakon prvog udara Orešnikom Putin je zaprijetio dodatnim lansiranjima i posebno upozorio da će ciljati "centre odlučivanja" u Kijevu, gdje rade ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, visoki dužnosnici, zapovjednici i njihovi stožeri. No prijetnja je bila stvarna samo onoliko koliko je Orešnik pouzdan. Iako se još uvijek ne može neovisno potvrditi da je drugi Orešnik zaista otkazao tijekom leta, takav bi kvar bio očekivan.
Orešnik je, u suštini, tek modificirana verzija rakete RS-26 s manje goriva i kraćim dometom. Već prvo testiranje RS-26, održano 2011. godine, završilo je spektakularnim neuspjehom – prototip rakete skrenuo je s putanje i eksplodirao svega nekoliko kilometara od lansirne platforme u kozmodromu Pleseck, na sjeverozapadu Rusije. Ako se potvrdi da je i drugi Orešnik doista otkazao, posljedice nisu samo izbjegnuta panika i strah među stanovnicima Kijeva i ukrajinskim čelnicima, već i ozbiljan udarac za Kremlj.
Raketa koja svojim izgledom podsjeća na interkontinentalni balistički projektil (ICBM) i budi asocijacije na nuklearno oružje, pokazuje se više kao psihološko sredstvo zastrašivanja nego kao stvarno učinkovito vojno oružje. Složena i nepouzdana, Orešnik je skup način "za isporuku ne tako velike razorne moći", izjavio je Jeffrey Lewis, direktor Programa neširenja nuklearnog oružja za Istočnu Aziju pri Middlebury Institutu za međunarodne studije u Montereyju, za Reuters.
U tom smislu, riječ je o oružju terora – napravi koja ima za cilj zastrašiti mnogo više ljudi nego što ih zapravo ozljeđuje ili ubija. Zato je Putin prvi napad Orešnikom popratio agresivnom medijskom kampanjom, koju je The Moscow Times opisao kao "vojnu propagandnu kampanju dizajniranu da preuveliča sposobnosti ruskog vojno-industrijskog kompleksa i moć novog oružja". "Morao je upotrijebiti [Orešnik], a zatim održati press konferenciju i još jednu press konferenciju te reći: 'Hej, ovo je stvarno strašno, trebali biste se bojati'", rekao je Lewis. Ali sada, kada je vjerojatno da je polovica lansiranih Orešnika eksplodirala prije nego što je stigla do cilja, ta "raketa terora" svakim danom postaje sve manje zastrašujuća.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Možda, navodno... A možda i ne. Navodno.