Oko 450 profesora starijih od 65 godina morat će otići u mirovinu kako petstotinjak znanstvenih novaka ne bi ostalo na ulici. Novacima, naime, istječu doktorski ugovori sa sveučilištima i znanstvenim institucijama, a riječ je o ljudima koji su deset godina proveli radeći na znanstvenim radovima i imaju obitelji i kredite.
Socijalna mjera
Tjeranje profesora u mirovinu postala je tako socijalna mjera. Je li napravila društvenu štetu i izazvala odljev znanja i iskustva iz znanstvene zajednice? Ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović ističe da će dobri profesori moći ostati i nakon 70. godine jer će u zakonu biti iznimaka.
– Njihove se plaće nakon 65. godine neće financirati iz državnog proračuna. Mogu ostati ako će se financirati novcem fakulteta, tj. budu li imali projekte koji će donijeti novac – kaže Jovanović podsjećajući da je dosad rad nakon 65 godina bila zakonska iznimka koja je u praksi postala pravilo.
Savjetnik premijera Neven Budak drži da bi trebalo naći rješenje koje bi zadržalo dio “starog” kadra koji bi iskustvom pomogao, ali i da se zaposli mlade.
– Razmjerno je malo znanstvenika koji mogu, osobito u ovako kratkom roku, privući velike projekte. Puno je i struka u kojima takvih projekata nema – kaže Budak. Premijerov savjetnik kaže da će veći dio novaka morati završiti na burzi.
– To se znalo otprije jer se odobravalo više mjesta nego što je potrebno, a nedostaju privreda i javni sektor koji bi apsorbirali ostatak novaka – kaže Budak i dodaje da je sustav krivo postavljen jer bi novački rokovi za doktoriranje trebali biti pet godina, a ne 11 kao sada.
– Neodgovorno se ponašalo jer ih se primalo previše, a onda im morate reći da odu na ulicu. Tada to više nisu mladi ljudi – kaže Budak.
Novaci u prosjeku doktoriraju sa 37 godina, kaže Marko Pavić, predsjednik Mreže mladih znanstvenika. On drži da su stariji profesori od koristi za znanstvenu zajednicu, no da je voda došla do grla.
Manje zlo
– Sada se važe hoće li netko otići u mirovinu i imati 5000-6000 kuna ili će netko drugi na burzu. Bira se manje zlo – kaže Pavić. Za ovakvo stanje krivi studiranje koje je zaostalo u vremenu Austro-Ugarske. Studente se priprema da ostanu na fakultetu ili znanstvenoj ustanovi. I dalje se studij temelji na odnosu mentor – novak, a projekti se ne rade niti se uče vještine koje bi mladim znanstvenicima omogućile zapošljavanje na tržištu i ulazak u industriju.
Ma treba te stare aparatcike poslati konacno umirovinu. To je konacno i oblik vrlo nuzne lustracije ili dekumunizacije u Hrvatskoj osoba iz proslosti s svojim negativnim utjecajem na osobe iz sadasnjosti