• Koliko ste vi
kao zastupnici izabrani u 11. izbornoj jedinici mogli sudjelovati u
namjeni ovih sredstava?
Vlada je, prema prijedlozima spomenutih resornih ministarstava,
usvojila prijedlog proračuna, a koji je formiran u skladu s iskazanim
realnim potrebama od hrvatskih institucija i ustanova i u skladu sa
zahtjevima nas zastupnika iz 11. izborne jedinice. Sada je važno da su
planirana sredstva puno izdašnija, a namjena će biti u
okviru pojedinih resora kao i prošle godine. U ovom trenutku
važno je za naše ustanove, institucije i udruge na
odgovarajući se način pripremiti za sudjelovanje na natječajima.
• Kada se
očekuje raspisivanje natječaja za programe potpore znanstvenim,
zdravstvenim i kulturnim projektima Hrvata u BiH?
Raspisivanje natječaja bi trebalo biti već u proljeće kako bi se taj
postupak završio do ljeta, te u drugom dijelu godine i
realizirao.
• Moramo,
međutim, primijetiti da u ovome mandatu u Saboru nije inicirana niti
jedna sjednica koja se tiče položaja Hrvata u BiH!?
Točno je, nismo imali tematsku sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o
položaju Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Međutim,
mogu slobodno reći kako bismo bili zadovoljni i točkom dnevnoga reda
plenarne sjednice po kojoj bi se hrvatska javnost realno
senzibilizirala za položaj i potrebe hrvatskoga naroda u BiH, ali i
Hrvatski sabor i Vlada dali potporu našim nastojanjima za
ostvarenje jednakopravnosti i hrvatskoga naroda s druga dva naroda u
BiH. Takvu točku smo tražili već na samom početku rada aktualnoga
saziva Sabora.
• Je li moguće,
makar u okviru rasprave o hrvatskoj vanjskoj politici, otvoriti
raspravu o BiH i položaju Hrvata? To je ustavna obveza RH?
Da, to jest ustavna obveza RH, ali time i više jer je jedna
od potpisnica Daytonskog mirovnog ugovora kojim je definirana, između
ostalog, i jednakopravnost Hrvata u BiH, a koja zbog takozvanih
puzajućih promjena istog ugovora, nametanim od dijela međunarodne
zajednice, nikada nije oživotvorena. Mi zastupnici možemo koristiti i
koristimo sve mogućnosti, u okviru raznih točaka dnevnoga reda,
raspravljati o poteškoćama i potrebama Hrvata u BiH, no
takve rasprave nemaju pravi učinak jer ne donose željene rezultate s
obzirom da se vode u okviru točaka koje imaju drugu ambiciju i nije
moguće donositi zaključke koji bi nas zadovoljili.
• Ako se izuzme
financijska potpora, kako doživljavate politički gotovo ignorirajući
odnos Zagreba prema Hrvatima u BiH, budući da se ovdje najavljuju važni
procesi poput ustavnih promjena?
Svjedoci smo poteškoća koje Republika Hrvatska ima na
europskom putu, kao i poteškoća u gospodarstvu i
financijskom sektoru. Jasno nam je da su potrebni ogromni napori Vlade,
Sabora i svih državnih tijela kako bi zacrtani ambiciozni planovi bili
realizirani. Čuli smo više puta izjave premijera Sanadera u
kojima snažno podupire naša nastojanja u ostvarenju
jednakopravnosti hrvatskoga naroda u BiH.
No, ja mislim da to nije zapreka, a ne može biti ni opravdanje za
konkretnije nečinjenje na tom planu. Hrvatska ima ustavnu i moralnu
obvezu, koristeći svoj položaj i politički kredibilitet na političkoj
ravni užeg okružja u regiji i na razini međunarodne zajednice, zalagati
se za zaštitu interesa Hrvata u BiH. Za Hrvate u BiH ovo je
sudbonosno vrijeme, vrijeme u kojem će se donošenjem Ustava
odrediti budućnost hrvatskoga i drugih dvaju naroda i građana u BiH.
Hrvati s pravom očekuju konkretan i stav i potporu službene RH po ovom
pitanju, i to upravo u ovo vrijeme. Ovakvu potporu Hrvatske ne može
zamijeniti nikakva druga, pa ni materijalna pomoć, premda smo mi
zahvalni i na toj vrijednoj skrbi za naše obrazovne,
zdravstvene i kulturne institucije.
• Kakav je odnos
zastupnika iz reda dva HDZ-a iz BiH u Saboru. Postoji li suradnja?
Mi smo zastupnici u Saboru izabrani s jedne, zajedničke liste te tako i
funkcioniramo.
• Jedno se
vrijeme špekuliralo i s time da bi zastupnici izabrani iz
BiH mogli okrenuti leđa HDZ-u, što bi poremetilo saborsku
većinu. Jeste li o tome razmišljali?
Ne bih komentirao špekulacije, no dok postoji zajednički
interes i korektna suradnja među strankama, takvom
razmišljanju nema mjesta.
• Budući da ste
i visoki stranački dužnosnik HDZ-a BiH, a jedno vrijeme su HDZ Hrvatske
i predsjednik Ivo Sanader inzistirali na ujedinjenju dva HDZ-a u BiH,
kakvo je sada stajalište Zagreba o tom pitanju?
Jedno vrijeme to je bilo aktualno, a o tome je naša javnost
informirana. Bolje upućenima bilo je prilično jasno već nakon prvih
neispunjenja obveza iz tzv. neumskog sporazuma kako od te ideje neće
biti ništa. Sada je to već potpuno jasno, posebice nakon
provedenih lokalnih izbora. Što se tiče Zagreba i
stajališta u vezi s tim, koliko znam, od srpnja
prošle godine nije bilo aktivnosti u tom pravcu.
• Koja se imena
u političkim kuloarima spominju za HDZ-ova kandidata na izborima za
predsjednika RH?
Nisam ništa o tomu doznao i mislim da je prerano o tome reći
nešto ozbiljnije. Makar ja ne bih mogao.
• Hoće li
Vaša stranka bezuvjetno podržati HDZ-ova kandidata?
O zajedničkom djelovanju i partnerskom odnosu dviju stranaka (pa i
sestrinskih stranaka) dogovorit će se predsjednici. Sada je suradnja
dobra, a moja je želja i želja HDZ-a BiH da bude i bolja i trajna.
• Jedno se
vrijeme, uglavnom iz medija sklonih oporbi, najavljivala mogućnost
ukidanja dvojnog državljanstva Hrvatima u BiH nakon prijma Hrvatske u
EU. Ima li takvih naznaka?
Ne, takvih naznaka nema. To su želje onih koji nam nisu skloni, no za
takvo što nema uporišta, pogotovo ne nakon ulaska
Hrvatske u EU, jer je upravo to jedna od važnih demokratskih
vrijednosti u EU-u i koja je vrlo česta praksa u zemljama Europske
unije.
• Iako je ova
tema sada ostavljena po strani zbog slovenskog protivljenja, smatrate
li da bi se ulazak Hrvatske u EU pozitivno odrazio ili bi, kako se neki
boje, otvorio prostor odlaska još većeg broja Hrvata iz BiH?
Objektivno gledajući, mogao bi to biti poticaj za odlazak većeg broja
Hrvata u RH ako bi istodobno procesi u BiH išli na
štetu hrvatskog naroda. Međutim, vjerujem da smo na dobrom
putu za pozitivno rješenje naših stremljenja, a i
s obzirom na tu činjenicu ulazak Hrvatske u EU za nas može biti samo
pozitivan događaj. Ne smijemo zanemariti činjenicu da bi Hrvatska iz te
pozicije mogla snažno pomoći BiH u cjelini na putu u EU, a time i
hrvatskom narodu.
• Uspijevate li
uz Sabor pratiti zbivanja u BiH, napose politička kretanja?
Pratim sva zbivanja preko medija i naravno kroz stranačko djelovanje
koje nastojim korektno i u potpunosti ispunjavati. To je područje koje
ne mogu zanemariti.
• Jeste li
optimist oko ustavnih promjena u BiH i ima li Prudski sporazum izgleda
za uspjeh?
Optimist sam. Uvjeren sam, prije svega, da je sadržaj Prudskog
sporazuma korektan i mogući put prema rješenju. Vjerujem da
je prevladana kritična točka u razumijevanju ‘jedino
mogućeg’ i da je oko ovoga sporazuma okupljena potrebna
većina za odlučivanje. Ako tomu dodamo i potporu međunarodne zajednice,
to je razlog više za uvjerenje kako Prudski sporazum ima
izgleda.
ZASTUPNIK U HRVATSKOME SABORU