Ministar financija Zdravko Marić dao si je u zadatak smanjiti manjak opće države na oko 10 milijardi kuna. Iako ušteda od gotovo sedam milijardi kuna u jednoj godini na prvi pogled djeluje kao nemoguća misija, to i nije tako nemoguće jer se kroz nove prihode može odraditi i više od pola posla.
Očekuje se rast BDP-a od najmanje 1,5 posto, a to bi državi moglo donijeti barem milijardu kuna novih prihoda. Teoretski bi to morao biti i veći iznos, ali tek pod pretpostavkom da će rast BDP-a doći iz povećane potrošnje građana. To će se teško dogoditi jer se unatoč oporavku ekonomije na općoj razini kupovna moć građana nije poboljšala. Za Marića radi činjenica da prošla Vlada nije učinila gotovo ništa na području aktiviranja državne imovine pa bi proaktivan pristup privatizaciji mogao donijeti i više od najavljenih 500 milijuna eura dodatnih prihoda. Uz konzervativne procjene novi prihodi donose više od polovice ciljane prilagodbe jer bi se u državnu blagajnu moglo sliti i do pet milijardi kuna. U tom bi slučaju uštede od dvije ili tri milijarde kuna bile sasvim dovoljne da Marić ostvari cilj, a Hrvatska dobije puno kvalitetniju financijsku poziciju.
Dugoročno se u državi može puno uštedjeti, ali to bi uključivalo dubinsku reformu javne uprave tijekom koje bi se dijelili i otkazi, sustavnu reformu agencija, zdravstvenog sustava i postizanje ušteda u školskom sustavu. Privatizacija je dugoročni izvor prihoda koji u idućih nekoliko godina može donijeti desetke milijardi kuna prihoda, kao i bolje poslovanje državnih tvrtki koje imaju izuzetno nisku profitabilnost na tržištu. Subvencije i kapitalne investicije dugoročno se mogu financirati iz europskog novca pa ne bi bilo potrebe za trošenjem desetak milijardi kuna iz poreznih prihoda, a u sustavu mirovina morat će se napraviti izmjene kako bi veći dio ukupnih troškova za mirovine bio pokriven iz uplata doprinosa, što sada nije slučaj.
Ponovni rast gospodarstva mora se iskoristiti za rezanje jer u protivnom novi posrtaj za Hrvatsku znači bankrot.
>> Ministar Marić o 'rezovima' i proračunu: Već ove godine treba planirati deficit ispod 3%
>> Marić: Proračun je prvi test i temelj budućih ocjena kreditnog rejtinga
