Sudionicima radionice tu je važnost naglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan „Projekti ulaganja u zelenu infrastrukturu nužne su aktivnosti kojima možemo poboljšati kvalitetu života u našim gradovima. I svjetska i domaća iskustva su pokazala da takva ulaganja pokazuju odlične rezultate i u kontekstu klimatske neutralnosti, ali i u uštedi energije. Međutim, benefiti su daleko brojniji, od kvalitete zraka do kvalitete zdravlja stanovnika, zbog čega ih nikako ne smijemo zanemariti u klimatskoj politici.“ smatra Habijan.
„Sve veći interes gradova i općina svjedoči o značajnoj potrebi za ovakvim programima, baš kao i promjene u klimi kojima svjedočimo. Drago nam je što smo kroz prošle 2 godine mogli podržati čak 122 projekta razvoja zelene infrastrukture, za koje smo osigurali 28 milijuna eura.“ rekao je u svom pozdravnom govoru direktor Fonda Luka Balen, napominjući kako je Fond poticao i uzgoj sadnica, kao i izradu projektne dokumentacije koja je podloga ovakvim projektima.
„Danas više ne govorimo o klimatskim promjenama, već o klimatskoj krizi.“ upozorila je u svom izlaganju dr. sc. Nirvana Franković Mihelj. Istaknula je kako su promjene glavnih indikatora klime u prethodnim razdobljima bile puno sporije, a sada se već prate svake godine. „I dok je dosadašnje praćenje u fokus stavljalo uglavnom emisije CO2 koje nastaju uslijed raznih aktivnosti, sada se posebno prate i odlivi odnosno potencijal koji različita zemljišta imaju u apsorpciji stakleničkih plinova. Zato su zelene površine osobito važne i zato je za prilagodbu klimatskim promjenama zelena infrastruktura neizostavna.“ pojasnila je Franković Mihelj.
Aleksandra Čilić, načelnica Fondovog Sektora zaštite okoliša naglasila je ranjivost Hrvatske kao mediteranske zemlje na klimatske promjene. „To je samo razlog više za jačanje otpornosti naših gradova i drugačije promišljanje urbanizma, kojeg smo mi u Fondu nazvali „Zelena strana ulice“. Kroz naše se pozive sufinancira izrada zelenih nadstrešnica, sadnja drveća, ozelenjivanje javnih parkirališta i parkova, mreže za pješačenje, javne slavine, strateški dokumenti, projekti razmjene iskustava, ali i programi edukacije“ navela je Čilić te pohvalila primjere dobre prakse gradova i općina koje su svoje projekte već uspješno dovršili.
Jedno od najčešćih pitanje kod planiranja projekata urbanog ozelenjavanja je koje vrste biljaka koristiti, a odgovor na to sudionicima je kroz svoju prezentaciju dao Marko Radošević, stručnjak iz Hrvatskih šuma. Naglasio je važnost korištenja autohtonih vrsta šumskog drveća i grmlja te izbjegavanje invazivnih stranih vrsta koji mogu biti estetski privlačne, ali i uzrokovati štetu okolišu. „Osnovna misao vodilja treba biti: Pravo stablo na pravom mjestu sa pravom svrhom.“, zaključio je Radošević.
"Kako bi se svi građani osvijestili o utjecaju koje klimatske promjene imaju na našu svakodnevicu, ključna je dobra komunikacija." istaknula je Sunčana Matić iz Službe za odnose s javnošću Fonda. Dodala je kako je zato važno kontinuirano provoditi razne edukativne aktivnosti na lokalnoj razini te motivirati građane da svojim svakodnevnim navikama budu dio promjena na bolje.
