Znanstvenici okupljeni na virtualnom sastanku nastojat će u iduća dva tjedna privesti kraju najnovije izvješće o stanju klime, a ekstremne vremenske prilike s kojima se svijet suočava dodatno naglašavaju potrebu za što detaljnijim istraživanjima o tome kako će se situacija razvijati, posebice lokalno.
Lista ekstremnih vremenskih pojava u posljednjih nekoliko tjedana je zapanjujuća: obilne kiše bez presedana nakon kojih su uslijedile razorne poplave u Europi i središnjoj Kini, temperature od 49 stupnja Celzija u Kanadi, tropske vrućine u Finskoj i Irskoj, požari u sibirskoj tundri, šumski požari u SAD-u neviđenih razmjera te rekordna suša diljem američkog zapada i u dijelovima Brazila.
"Predviđanja znanstvenika o globalnom zatopljenju su se pokazala prilično točna, a sada to vidimo vlastitim očima", rekla je Corinne Le Quere, klimatologinja na Sveučilištu East Anglia.
Znanstvenici su davno najavili ekstremne vremenske prilike, ali mnogi si iznenađeni koliko ih je mnogo i kojom brzinom se dešavaju. Atmosfera je na globalnoj razini trenutno 1,2 stupnja Celzija toplija u odnosu na prosjek iz predindustrijskog razdoblja. Pariški sporazum o klimi ima za cilj da se to zadrži na 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko doba.
"Ne radi se toliko o tome da se klimatske promjene događaju brže od očekivanog - zatopljenje je unutar modela predviđanja od prije nekoliko desetljeća, no brine nas činjenica da su neke od posljedica ozbiljnije od predviđenog", kazao je stručnjak za klimu Michael Mann sa sveučilišta Pennsylvania State University.
Po njegovim riječima, to navodi na zaključak da su predviđanja o klimatskim promjenama potcijenila "potencijal za dramatičan porast ustrajnih ekstremnih vremenskih prilika".
U naredna dva tjedna, znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) finalizirat će prvi dio šestog izvješća o stanju klime i ažurirati znanstvene podatke i procjene vezane uz emisiju stakleničkih plinova, buduće zagrijavanje planeta i posljedice koje te promjene nose.
Na virtualnom sastanku koji će trajati dva tjedna, osim znanstvenika sudjelovat će i predstavnici vlada.
trkeljanje bez ikakvog uporišta u ičemu. znači, da ponovimo, od 14 do sredine 19. stoljeća bilo je malo ledeno doba, i tad kreće rast temperatura. to je taj trenutak kojeg 'znanstvenici' nazivaju predindustrijskim. i nema veze s ugljenom, naftom i plinom. nema. zašto nema? zato jer je tom razdoblju hladnog vremena prethodilo razdoblje toplog vremena, a kako smo sigurni da stari rimljani, grci, egipćani, kartažani i ostale sile starog doba nisu trošili naftu i ugljen, plin, znamo da je tu ljudski faktor zanemariv. imamo dovoljno podataka unatrag nekoliko tisuća godina da možemo sa sigurnošću reći da ljudske aktivnosti nisu presudne za ništa od toga što se događa, a to što se događa jest obična statistička pojavnost događaja. u par tjedana par većih katastrofa.. to je čudno? statistički nije, statistika poznaje povratne periode od godine, dvije, pet, ... 50, 100, 500, 1000, i to je to. matematički se može izračunati vjerojatnost neke iznimne kiše. i znate što? ovo što se događa ulazi u okvire statističkih očekivanja! bez da uključujemo naftu, co2, ovog i onog faktora. o čemu će raspravljati ekipa kojoj klima nije domaće područje? jedini koji mogu, čak smiju, o tome pričati, jesu paleoklimatolozi, koje se brutalno izbjegava pri bilo kakvom simpoziju, procjeni, bilo čemu. a jedini su pozvani govoriti. to je kao da vam o vašem liječenju odlučuje prodavač tableta, a ne liječnik.