Može li područje hladnog Arktika u vrlo skoroj budućnosti postati i
poprištem jednog novog, u doslovnom smislu hladnog rata? Ovog puta za
dragocjene zalihe nafte i plina koje se skrivaju ispod stotina metara
arktičkog leda i koje žele Amerikanci, Danci, Norvežani i Rusi. Prema
podacima koje je nedavno objavila znanstvena agencija američke vlade
U.S. Geological Survey, ispod ledenog pokrivača leži oko 90 milijardi
barela nafte.
Obrana svim sredstvima
Koliko je to bogatstvo najbolje govori podatak da je trenutna svjetska
potražnja za naftom nešto manja od 90 milijuna barela dnevno. Danas je
u Rusiji predstavljena nacionalna sigurnosna strategija u kojoj se
predviđa borba za prevlast nad područjem Arktika koja bi u idućih
desetak godina mogla prerasti čak i u – vojni sukob.
Taj dokument u kojem se analiziraju i mogući oružani sukobi na
granicama Rusije obuhvaća vrijeme do 2020. godine i u njemu je Arktik
jedno od najvažnijih područja, otkriva londonski Times. Sigurnosnu
strategiju koja je predstavljena danas odobrili su, naravno,
predsjednik Medvedev, premijer Putin, Vijeće za sigurnost, ali i šefovi
vojnih i sigurnosnih službi.
Kremlj je, dakako, naglasio da ta strategija nije nikakav pokušaj
“militarizacije Arktika”, no vrlo se jasno može iščitati da je Rusija
spremna svim sredstvima braniti svoje interese. To se može vidjeti i iz
istupa ruskih diplomata poput Dmitrija Rogozina, veleposlanika pri
NATO-u, koji je u ožujku upozorio tu organizaciju da nemaju što tražiti
na Arktiku.
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je i Norvešku za vojne
vježbe koje na Arktiku trebaju prejudicirati vlasništvo nad područjem,
a svoje velike želje Rusija je pokazala i 2007. kad je posebni
izaslanik Kremlja Artur Čilingarov na čelu istraživačke ekipe postavio
rusku zastavu na arktički led.
Međusobne optužbe
I dok se u igri za Arktik svi međusobno optužuju, stručnjaci
upozoravaju da bi se dolaskom naftnih i plinskih kompanija mogla
dogoditi klimatska katastrofa. Zbog sadašnjeg zagrijavanja planeta te
su zalihe nafte i plina sve bliže istraživanjima i proizvodnji, a što
će biti s polarnim medvjedima, ugroženim vrstama životinja, naseljima
starosjedilaca – nitko ne zna. Naftna industrija će Arktik pretvoriti u
novi Houston i to ćemo skupo platiti, smatra Frank O Donell,
predsjednik organizacije Clean Air Watch.
NOVA STRATEGIJA