Nakon 100.000 uspješno provedenih edukacija profesora i nastavnika u osnovnim i srednjim školama i konačne digitalizacije obrazovnog sustava u Hrvatskoj s ovom godinom, a nakon osam godina i službeno završava CARNET- ov projekt e-Škole. Jesmo li digitalizirali obrazovne ustanove, imamo li digitalno kompetentne nastavnike, koliko digitalni sadržaji mogu pomoći učenici u osposobljavanju za tržište rada pitali smo Hrvoja Puljiza, ravnatelja Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET.
Imamo li digitalno zrele škole budući da upravo CARNET posljednjih osam provodi, a ove godine i formalno završava s projektom e-Škole, čiji je cilj bio digitalizirati škole?
U projektu vrijednom 212 milijuna eura koji je obuhvatio sve osnovne i srednje škole financirane iz državnog proračuna značajno je podignuta razina digitalne zrelosti škola. Sve škole opremljene su računalnom opremom, izgrađene su lokalne mreže za brzi pristup internetu, provodi se program obrazovanja za nastavnike kako bi se sustavno podigle i unaprijedile digitalne kompetencije svih stručnjaka koji rade u školama. Izradili smo digitalne obrazovne sadržaje i scenarije poučavanja koji učenicima i nastavnicima omogućuju suvremen pristup učenju i poučavanju, a svim korisnicima projekta pružamo stalnu podršku kako bi na najbolji način iskoristili prednosti digitalne tehnologije. Treba naglasiti kako je sve to podređeno učenicima, koji su u središtu nastavnog procesa. Stoga je presudno da su škole suvremene, digitalizirane i da nastavnici svojim digitalnim kompetencijama prate i uspješno odgovaraju na brze promjene koje donosi razvoj tehnologije.
Kojim se parametrima uopće mjeri digitalna zrelost škola?
Prvo trebamo reći kako su digitalno zrele škole one u kojima je postignut visoki stupanj integracije digitalne tehnologije u život i rad škole. U digitalno zrelim školama usustavljen je pristup korištenju digitalne tehnologije u planiranju i upravljanju školom, kao i u nastavnim i poslovnim procesima. Upravo su nastavnici i svo stručno nastavno osoblje, i posebice ravnatelji kao upravitelji procesa, nosioci digitalizacije školstva jer ju oni provode svakodnevno. Razina digitalne zrelosti škola obuhvaća pet područja – infrastrukturu, digitalne kompetencija djelatnika škola, korištenje digitalne tehnologije u učenju i poučavanju te u planiranju, upravljanju i vođenju procesa u školama. Posljednje područje obuhvaća digitalnu kulturu odnosno pristup i korištenje resursa, poznavanje pravila ponašanja u online okruženju, zaštite autorskih prava i slično.
Imamo li digitalno kompetentne nastavnike? Naime unatoč usvojenim znanjima svi oni kazali su kako korona kao ogled njihove digitalne zrelosti ne može zamijeniti učionice?
Ništa ne može, niti ne treba zamijeniti učionice. Učionice će uvijek biti najpoželjnije mjesto za učenje budući da ništa ne može zamijeniti ljudsku interakciju i način usvajanja znanja u grupi i uživo. Proces socijalizacije nužan je za sazrijevanje i jednako važan faktor kao i usvajanje novih znanja. Učionice i proces učenja i poučavanja samo treba prilagoditi vremenu u kojem živimo. A je projekt e-Škole stvorio uvjete za to. Škole su osuvremenjene, dopunjene digitalnom tehnologijom, digitalnim sadržajima i alatima, a djelatnici u školama podigli su razinu svojih digitalnih kompetencija. Ponavljam, nastavnici i ravnatelji su ključan faktor u ovom procesu. Razina njihovih digitalnih kompetencija se razlikuje, zato je unutar projekta e-Škole i izrađen Program obrazovanja kako bi se one sustavno podizale i usavršavale.
Koliko ste bili uspješni u digitalnom osposobljavanju nastavnika, i koliko je digitalnog obrazovnog materijala producirano u posljednjih osam godina e-Škola, koliko je škola i nastavnika prošlo kroz proces osposobljavanja?
Projektom je obuhvaćeno više 1300 osnovnih i srednjih škola. Uspješno smo proveli više od 100 000 edukacija, a kako u Hrvatskoj imamo oko 60 000 nastavnika možemo reći da je svaki nastavnik završio minimalno jednu CARNET-ovu edukaciju. Izradili smo više od 70 e-Škole digitalnih obrazovnih sadržaja i više od 1000 predmetnih scenarija poučavanja. Do sada smo objavili i više od 130 lekcija u sklopu paketa EduBlic koji donosi interaktivne video lekcije u trajanju do 10 minuta, što je format učenja koji se danas masovno prakticira, tzv. know how.
Jeste li kroz sve ove godine i na koji način utjecali na upravljačke sposobnosti ravnatelja koji u krajnjoj liniji moraju voditi digitalno zrele škole?
Vjerujemo da jesmo. Nedavno smo objavili Okvir za digitalne kompetencije ravnateljica i ravnatelja koji je nastajao tijekom projekta i predstavlja rezultat praktičnog rada na terenu odnosno svih radionica, ljetnih škola, regionalnih skupova i drugih edukacija koje smo održali ciljano za ravnatelje. Oni su svjesni svoje uloge u ovom procesu, uloge nositelja digitalne preobrazbe u svojim školama, i imaju veliku želju za jačanjem svojih digitalnih i upravljačkih kompetencija.
Što nas očekuje u budućnosti obrazovanja?
Budućnost sigurno donosi usavršavanje u služenju digitalnom tehnologijom, hibridno učenje, a tu je i umjetna inteligencija. Već sada svjedočimo brzim promjenama koje donosi digitalna tehnologija, a uloga CARNET-a je da svim djelatnicima u obrazovnome sustavu pruži edukaciju i podršku u korištenju tih tehnologija kako bismo osigurali da naši učenici dobiju potrebna znanja i vještine koje će im pomoći u daljnjem školovanju i pripremiti ih za život i rad u svijetu koji se brzo mijenja. Već je pokrenut proces strateškog planiranja kako bi se usmjerile aktivnosti i projekti u području primjene tehnologije u školama i školskom sustavu do 2030. godine. Usvojen je i dokument Strateškog okvira za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030).
Koliko digitalni sadržaji mogu pomoći učenicima u osposobljavanju za tržište rada?
Iako današnje generacije učenika suvereno navigiraju digitalnim prostorom, poželjno je da digitalne kompetencije stječu i u školi, sistematično, kroz pedagoški pristup. Korištenje digitalnih sadržaja u procesu učenja doprinosi motivaciji učenika za usvajanjem novih znanja, a time, posljedično i njihovoj konkurentnosti na tržištu rada.
Projekt e-Škole završava u početkom listopada 2023. Koji je novi projekt koji planirate?
CARNET-ov novi projekt Podrška primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju - BrAIn predstavlja nadogradnju projekta e-Škole. Cilj projekta je razvojem kurikuluma i digitalnom preobrazbom obrazovnih procesa uz pomoć personaliziranog pristupa učenicima pridonijeti kvaliteti i duljini vremena kojeg učenici provode u odgojno-obrazovnom procesu. BrAIn obuhvaća razvoj digitalnih vještina, specifično digitalnih kompetencija svih sudionika u procesu u učenja i poučavanja. U okviru projekta provest ćemo istraživanje utjecaja digitalnih tehnologija na fizičko i mentalno zdravlje, razviti kurikulum za novi fakultativni predmet usmjeren na razvoj informacijske pismenosti učenika. Kroz ovaj predmet učenici će se upoznati s potencijalom digitalne tehnologije i umjetne inteligencije i njihovog utjecaja na živote učenika – ne samo u učionici, nego i kroz njihove svakodnevne aktivnosti. Također, osigurat ćemo obrazovanje učitelja i nastavnika koji će provoditi novi predmet te razviti
sustav pametnih preporuka za nastavnike i učenike. Pametnim preporukama namjeravamo osigurati bolji uvid u postignuća učenika i omogućiti personalizirani pristup razvoju svakog učenika sa svrhom otkrivanja afiniteta učenika i optimiziranja njegovih ishoda učenja.
Projektom e-Škole obuhvatili ste osnovne i srednje škole. Što je s digitalnom preobrazbom visokog obrazovanja?
CARNET se ponovo snažnije okreće visokom obrazovanju kroz projekt e-Sveučilišta kojim ćemo, u suradnji s projektnim partnerima, poboljšati digitalnu nastavnu infrastrukturu, uvesti nove digitalne nastavne alate i osnažiti digitalne kompetencije nastavnika za poučavanje u digitalnom okruženju. Projekt vrijedan 84 milijuna eura traje do kraja 2025. godine i financiran je iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka. Uz ulaganja u mrežnu i računalnu infrastrukturu, opremu za izradu i produkciju audio/video sadržaja i povezane servise, edukaciju nastavnika, projekt uključuje i razvoj i nadogradnju informacijskih sustava visokog obrazovanja te razvoj sustava digitalne zrelosti hrvatskih visokih učilišta.
