Koprivnička knjižnica i čitaonica Fran Galović proglašena je najboljom u Hrvatskoj u 2013. godini, u mreži je 100 vodećih narodnih knjižnica u Europi, a dobila je i priznanje Američkog knjižničarskog društva za projekt pokretanja i organiziranja lokalne mreže podrške romskoj zajednici. Tim povodom razgovaramo s ravnateljicom Dijanom Sabolović-Krajina.
Što vam znače ta priznanja i koja je tajna uspjeha?
Priznanja znače jako puno. Javno valoriziraju znanje, trud, rad, energiju i zalaganje svih nas koji radimo u knjižnici. Tajna uspjeha je u sustavnom razvijanju novog modela knjižnice, kojem je cilj da angažirano doprinosi kvalitetnijem životu građana pod motom ‘Knjižnica je više od knjiga’.
Po čemu se razlikujete od drugih knjižnica?
Prepoznali smo da knjižnica može doprijeti kvalitetnijem svakodnevnom životu građana ne samo u kulturnom obogaćivanju, obrazovanju i informacijama, nego i u područjima socijalne politike i gospodarskog razvoja. Razlikujemo se i po specifičnom stalnom stručnom usavršavanju svojih zaposlenika, prepoznavanju kretanja u društvu i novih trendova u struci te ‘ulaganju’ novostečenog znanja u naše nove usluge i programe. Poznati smo i po multipliciranju našeg ne samo praktičnog, nego i teorijskog znanja i iskustva drugim zainteresiranim knjižnicama u zemlji i inozemstvu.
Je li koprivnička knjižnica postala premalena?
Knjižnica je zbog svojih mnogobrojnih korisnika, usluga, programa, sadržaja i zbirki prerasla zgradu u kojoj se nalazi već 33 godine, pa izlazimo i u vanjske prostore, podjednako kao i u virtualne. Postojeća knjižnična zgrada ima ogromno simboličko značenje u životima mnogih Koprivničanaca, prelijepa je građevina, s izuzetno dobrom lokacijom u središtu grada, no definitivno je preskučena i nefunkcionalna pa i teško dostupna za malu djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Posebno je teška, pa i kritična situacija u dječjem odjelu. Nova zgrada bila bi neophodna pretpostavka da se otklone te fizičke prepreke, a programi i sadržaji mogli bi još kvalitetnije nego do sada doprinositi svakodnevnom životu građana.
Jedno vrijeme se pričalo o novoj knjižnici. Kakva je sad situacija?
Gradska vlast krajem prošle godine do daljnjega je odustala od nastavka ulaganja u objekt u kampusu u koji se trebao izdvojiti tek jedan manji dio naše knjižnice, takozvani ogranak i to kao privremeno rješenje, da se lakše premosti problem prostora do izgradnje nove zgrade knjižnice. S Upravnim vijećem knjižnice radimo na prijedlogu lokacije i koncepta nove zgrade, na zahtjev gradske uprave, kako bi se apliciralo na natječaje Europske unije. Nadam se da će Grad i Županija imati dobru i političku volju da se problem prostora riješi jer uskoro nećemo imati kamo smjestiti knjige i korisnike, od kojih su djeca i mladi najbrojniji.
Nova knjižnica treba biti u ulici Đure Estera na mjestu škole izgorjele u II. svj. ratu.