Tijekom protekle godine, 2023., požari raslinja, smanjena apsorpcija ugljika u šumama, visoke emisije fosilnih goriva uzrokovane industrijskim procesima i ljudskim djelatnostima dovele su do rekordnog povećanja razine ugljikovog dioksida, tj. CO2 pa tako i stakleničkih plinova u cjelini, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u godišnjem biltenu o stakleničkim plinovima WMO-a.
Razine CO2 povećale su se za 11,4 posto u samo 20 godina. Analiza podataka pokazala je da nešto manje od polovice emisije CO2 ostaje u atmosferi. Tek nešto više od četvrtine apsorbiraju oceani, a nešto manje od 30 posto kopneni ekosustavi. Ipak, u tome postoje značajne varijabilnosti iz godine u godinu zbog prirodnih pojava poput El Niña i La Niñe. Tijekom perioda El Niña, razine stakleničkih plinova obično rastu jer suha vegetacija i šumski požari smanjuju učinkovitost kopnenih spremnika ugljika. Visoke razine metana, ugljikovog dioksida, dušikovog oksida i drugih plinova dugoročno štete atmosferi, klimi, vegetaciji, razini mora, a posljedično i svim živim bićima.
Prosječna globalna površinska koncentracija ugljikova dioksida dosegla je 420,0 dijelova na milijun (ppm), metana 1934 dijelova na milijardu (ppb) i dušikovog oksida 336,9 dijelova na milijardu (ppb) u 2023. Iako ove brojke običnom čovjeku ne predstavljaju puno, jasnije je reći da su vrijednosti su povećane za 151 posto, 265 posto i 125 posto od predindustrijskih razina, odnosno prije 1750., nalaže Izvješće. Te se vrijednosti računaju na temelju dugoročnih promatranja unutar Global Atmosphere Watch mreže kontrolnih postaja. Povećanje razina stakleničkih plinova 2023. godine bilo je veće od 2022., ali manje nego prije tri godine.
- Još jedna godina, još jedan rekord. Ovo bi trebalo aktivirati alarm za uzbunu među donositeljima odluka. Očito smo skrenuli s puta da ispunimo cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja znatno ispod 2 stupnja Celzijeva i težnji za 1.5 stupanj Celzijev iznad razina prije industrijske revolucije. Ovo nije samo statistika. Svaki dio na milijun i svaki djelić stupnja porasta temperature ima stvaran utjecaj na naše živote i našu planetu - rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
POVEZANI ČLANCI:
Čak i ako se emisije CO2 smanje na nulu, razina globalne temperature ostat će ovakva još nekoliko desetljeća
- Izvješće upozorava da se suočavamo s potencijalno opasnim ciklusom. Prirodna klimatska varijabilnost igra veliku ulogu u ciklusu ugljika. No, u bliskoj budućnosti, klimatske promjene same po sebi mogle bi uzrokovati da ekosustavi postanu veći izvori stakleničkih plinova. Šumski požari mogli bi ispuštati više emisija ugljika u atmosferu, dok bi topliji oceani mogli apsorbirati manje CO2. Posljedično, više CO2 moglo bi ostati u atmosferi i ubrzati globalno zagrijavanje. - rekao je zamjenik glavnog tajnika WMO-a Ko Barrett.
Zadnji put kada je Zemlja doživjela usporedivu koncentraciju CO2 bila je prije tri do pet milijuna godina, kada je temperatura bila dva do tri stupnja Celzijeva viša, a razina mora 10 do 20 metara viša nego danas. Sve dok emisije traju, staklenički plinovi će se i dalje nakupljati u atmosferi, što će dovesti do porasta globalne temperature. S obzirom na izuzetno dug životni vijek CO2 u atmosferi, razina temperature koja je već zabilježena održavat će se nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije brzo smanje na nulu.
FOTOGALERIJA:
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
