'Naši su podaci recentni'

Različiti podaci: Je li Hrvatska utrošila 60,8 ili 81,8 posto isporučenih doza?

cjepivo
Foto: Edina Zuko/PIXSELL
1/4
26.02.2021.
u 21:21

U Njemačkoj, u kojoj mnogi odbijaju cijepiti se AstraZenecom, neiskorišteno stoji više od 1,4 milijuna doza cjepiva

S 60,8 posto utrošenih od ukupnog broja isporučenih doza cjepiva protiv COVID-19, Hrvatska je peta najlošija država članica EU po tome koliko joj isporučenih doza cjepiva još stoji neiskorišteno, pokazuju podaci Europskog centra za prevenciju bolesti (ECDC).

No, upitan kako komentira te podatke europske agencije, šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak iznosi drukčije brojke: utrošeno je 81,8 posto ukupno zaprimljenih doza u Hrvatskoj!

Dosad cijepljeno 8% građana

EU ECDC na svojim službenim stranicama ima podatke da je Hrvatskoj dosad isporučeno 168.480 doza cjepiva Pfizer/Biontech (od čega je za cijepljene građana iskorišteno 126.155 doza), zatim 16.800 doza cjepiva američke kompanije Moderna (od čega je iskorišteno 10.643 doza), te na kraju 72 tisuće doza cjepiva Astra Zeneca (od čega je iskorišteno 16.513).

Vjerojatno je riječ o nejasnoći ili pogrešci u prenošenju podataka iz Zagreba toj europskoj agenciji, ali ECDC navodi da je Hrvatska cijepila ljude i s još 3152 doze “nepoznatog” cjepiva. No, kad smo za komentar tih ECDCovih podataka zamolili šefa HZJZ-a Capaka i ministra zdravstva Vilija Beroša, obojica su se iznenadila i iznijela sasvim drukčije brojke.

– Do 25. veljače utrošene su 205.393 doza cjepiva, što je 81,8 posto od ukupno zaprimljenih i distribuiranih 251.070 doza cjepiva. U četvrtak, 25. veljače, centralno smo zaprimili 16.800 doza Modernina cjepiva, koje će se distribuirati u županije 1. ožujka, zajedno s 31.200 doza cjepiva Astra Zenece i 23.400 doza cjepiva Pfizer/ Biontech. Ukupno u ponedjeljak ide u distribuciju 71.400 doza, pa ako se te doze pribroje ukupno zaprimljenim dozama onda se može dobiti da je utrošeno 63,7 posto doza – kaže Capak.

– Naši su podaci recentni – dodaje.

Prema detaljnim tablicama na službenim stranicama ECDC-a, koja prikuplja podatke od nacionalnih tijela i osvježava te podatke svaki dan, Njemačka također prilično slabo stoji čiti: od toga da se neke doze čuvaju za docijepljene pacijenata koji su primili prvu dozu i tek trebaju primiti drugu, preko toga da neke države logistički vode kampanju cijepljenja bolje od drugih država, pa do toga da se neki pacijenti ne pojavljuju na zakazanim terminima ili odbijaju primiti cjepivo AstraZenece, kao što mediji javljaju da je čest slučaj u, primjerice, Njemačkoj. U Hrvatskoj to nije toliko slučaj.

Njemačka je jedna od zemalja čije regulatorno tijelo nije preporučilo da cjepivo AZ primaju stariji od 65 godina, pa je tako i kancelarka Angela Merkel, inače 66-godišnjakinja, izjavila da ne bi primila cjepivo AstraZenece. Neki mediji po Europi zamjeraju njemačkim, ali i francuskim i drugim političarima zbog nekorektnih političkih izjava, koje nisu utemeljene na znanstvenim podacima, koje su dovele u sumnju učinkovitost tog cjepiva. Kad se gleda postotak utrošenosti samo cjepiva AstraZenece, Hrvatska je, prema podacima ECDC-a, iskoristila 22,5% dostavljenih doza, Njemačka 13 posto, Slovačka 45%…

– Hrvatska očekuje da će do kraja ožujka biti isporučeno oko 730 tisuća doza cjepiva – rekao je premijer Andrej Plenković na  press-konferenciji nakon završetka dvodnevnog videokonferencijskog sastanka Europskog vijeća, na kojemu je i šefovima 27 država i vlada predstavljen podatak da su 22 milijuna isporučenih doza cjepiva u ovom trenutku neiskorištena.

Ukupno je, naime, Europskoj uniji isporučeno 51,5 milijun doza triju različitih cjepiva, a cijepljenjem je potrošeno 29,17 milijuna doza. Cilj Europske unije i dalje je procijepiti 70 posto odraslih građana EU do kraja ljeta. To je 255 milijuna ljudi. Dosad je oko 8 posto građana EU iznad 18 godina primilo jednu ili dvije doze cjepiva. U Hrvatskoj je jednu dozu primilo 3,2 posto ukupnog stanovništva, a obje doze 1,5 posto.

Ukupno je kroz zajedničku europsku nabavu cjepiva Hrvatska naručila 6,8 milijuna doza cjepiva različitih proizvođača, od kojih su tri dosad odobrena, a četvrto odobrenje se očekuje 11. ožujka za cjepivo tvrtke Johnson & Johnson.

Češka zatražila pomoć

Premijeri i predsjednici 27 država članica poslali su poruku s videokonferencijskog Europskog vijeća o tome da treba ubrzati isporuku cjepiva, ali i samo administriranje doza, odnosno procjepljivanje stanovništva. Andrej Babiš, premijer Češke, koja je već dugo vremena rekorder u EU po broju novozaraženih, najavljuje da će druge države članice pomoći Češkoj tako što će proslijediti dio svojih doza. Francuska će navodno pomoći sa 100 tisuća doza, barem prema onome što je rekao Babiš.

Prva koja je na takav način tražila pomoć unutar EU bila je Hrvatska, koja je molila da joj druge države članice prepuste dio doza iz svojih prvih isporuka kako bi se mogli cijepiti građani Hrvatske stradali u potresu u Petrinji i okolici. Iako doznajemo da se na tome radi, i da Hrvatska može računati na tu pomoć, navodno se sve radi potiho i oprezno, upravo zbog osjetljivog javnog komuniciranja u ovom trenutku kad cijeli EU prima premalo doza zbog smanjenja ugovorenih isporuka, ponajprije od AstraZenece.

 

Prije godinu dana zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj

Ključne riječi

Komentara 3

DU
Deleted user
21:33 26.02.2021.

Pitajte nelegalni parastožer kazneno osuđene stranke. 😂😂😂

TK
tkoznaa
22:27 26.02.2021.

Bog ne zna, HDZ ne zna! Tko zna?

MI
Mircen
21:35 26.02.2021.

Ali ja sebi samome ne mogu pomoći. Ja sam teški nepotistički lopov. I moje ruke i noge same od sebe rade kako rade. A da ja ni ne mogu da drukčije rade. Uz to ja imam konjušarski mentalitet u dupelizačkom slušanju svojih komunističkih šefova. A ti šefovi danonoćno vise na telefonu i internetu sa svojom međunarodnom centralom. I tu nema pomoći. Kao što nametnici nesvjesno i sami posebi žive da se šire i sišu isisavajući druge, tako i mi nesvjesno tamanimo sve ono što je još preostalo a vrijedi ovdje sjeverno od Otranta, a južno od Villacha.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije