Kako bi sanirala dug zdravstvenog sustava koji je, prema riječima ministra Rajka Ostojića, veći od 7 milijardi kuna, država će u rujnu, doznaje Večernji list, preuzeti upravljačka prava nad županijskim bolnicama koje i dalje gomilaju gubitke. Država će, naime, najkasnije u petak samo KB-ima i KBC-ima pomoći platiti dug veledrogerijama koji prelazi 180 dana, u iznosu od 183 milijuna kuna, dok će županije kao osnivači svojih bolnica biti prepuštene da dugove u iznosu od 250 milijuna kuna podmire same.
Nekome CT, nekome MR
Ne uspiju li, a zna se da novca nema, osnivačima će, doznajemo, biti ponuđene tri opcije. Prva je da, poput tvrtki koje loše posluju u realnom sektoru, pokrenu stečajni postupak, druga da ponude ulaz u temeljni kapital, a treća, ujedno i najizglednija opcija, jest da osnivači županijskih bolnica svoja upravljačka prava predaju drugome – državi.
A da se ovakav plan sanacije tih bolnica spremao, dalo se naslutiti još u siječnju i veljači. Ministar Ostojić sa suradnicima tada je, zbrojivši sve dugove, a neke su bolnice dobavljačima dugovale i 1000 dana, te shvativši da nema druge mogućnosti upravljanja u tim ustanovama, izdao zabranu zapošljavanja. Potom je u veljači županijskim bolnicama ukinuo dopuštenje da opremu samostalno nabavljaju u vrijednosti do milijun kuna i smanjio taj prag na 600 tisuća kuna. Uslijedila je i centralizacija javne nabave na koju su, doznajemo, već pristale neke od bolnica kojima su osnivači gradovi ili županije. Zbog dugova i lošeg poslovanja potom je u lipnju uslijedila i smjena ravnatelja bolnice u Novoj Gradiški, za koju ministar ima ovlasti. Iako su mu u prvi čas lokalne vlasti okrenule leđa i ponovno imenovale istog ravnatelja za vršitelja dužnosti, ubrzo su shvatile da će time ugroziti financiranje same bolnice i odstupile su.
Kada su prije nekoliko mjeseci veledrogerije zaprijetile obustavom isporuke lijekova, država je, da bi ugasila požar, osim dugova KBC-a iznad 365 dana, sanirala i dugove županijskih bolnica, i to u iznosu od 145 milijuna kuna, no one su dugove nastavile gomilati i dalje.
Da bi se konačno takvom lošem poslovanju stalo nakraj, doznajemo, ministar Ostojić će ih, nakon što preuzme upravljačka prava nad županijskim bolnicama, udruživati u regionalne bolničke mreže ili zajednice ustanova.
To konkretno znači da će postojati referentni regionalni centri i male bolnice koje će biti njihovi sateliti. Svaka od "preuzetih" bolnica bavit će se, doznajemo, djelatnošću koju najbolje radi te će se pod svaku cijenu izbjegavati preklapanja. Tako će se, primjerice, u trokut spojiti varaždinska, čakovečka i koprivnička bolnica, koje su u krugu manjem od 40 kilometara, a s kojima su već započeti razgovori o preustroju, a u planu su osječka, vinkovačka i vukovarska. Time Ostojić planira vrhunski opremiti sve tri, no jedna od njih dobit će magnetsku rezonanciju, a druga MS/CT uređaj pa će pacijenti, ovisno o dijagnozi, pretrage obavljati u onoj koja je za njihovo stanje specijalizirana.
Bolnice postaju hospiciji
Kako je i najavio, na prošlotjednom predstavljanju nove Strategije zdravstva, Ostojić će tim potezom smanjiti broj akutnih kreveta u bolnicama, pojačati djelatnost dnevnih bolnica, a istovremeno osloboditi kapacitete za povećanje broja palijativnih kreveta. Nakon što je otvorio ustanovu za palijativnu skrb u Kninu te financirao gradnju nove zgrade u Novom Marofu, hospiciji bi, priča se, trebale postati našička, pakračka i zagrebačka Rockefellerova bolnica.
Kakva reforma ? Ono kao i porezna ? Pa tip nema love, spaja sve u svašta, pljuc, kome prodaje te priče.