Baptisti su tamo gdje ih je Bog postavio, i to s razlogom. Bilo da su manjina, kao u Hrvatskoj, ili veća vjerska zajednica, kao što su to u SAD-u, Bog očekuje da mu služimo gdje god se našli.
Radikalno krilo reformacije
Očekuje da budemo dosljedni sljedbenici njegova sina Isusa Krista, da radimo na svom posvećenju, na evangelizaciji i na služenju bližnjima koji su oko nas. Dakle, tu gdje jesmo Bog očekuje da mu budemo vjerni sluge i svjedoci – odgovorio je svojedobno na upit gdje su baptisti u zemlji u kojoj su “svi” Hrvati katolici, a svi pravoslavci “Srbi”, pastor Toma Magda, predsjednik Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj.
Reformirane kršćane ili protestante u Hrvatskoj nimalo nije sram reći da su manjina, jer čine 0,34 posto populacije, prema posljednjim podacima s popisa stanovništva. No, njihov rad u javnosti često ostaje nezamijećen zbog života u sjeni najveće i najbrojnije Katoličke crkve, što ne znači, dakako, da vjerski život u brojnim reformiranim denominacijama ne buja. Štoviše, neke od njih, poput Riječi života, bilježe posljednjih godina veliki porast vjernika, kakav nema nijedna vjerska zajednica u nas.
Koliko, zapravo, ima crkava protestantske baštine u Hrvatskoj? Odgovor na to pitanje najbolje daje knjiga “Vjerske zajednice u Hrvatskoj” Ankice Marinović i Dinke Marinović Jerolimov, koja razlikuje kršćane proizašle iz izvorne protestantske tradicije i kršćanske crkve reformacijske baštine. Evangelička crkva, Protestantska reformirana kršćanska crkva, Reformirana kalvinska kršćanska crkva i Evangelička crkva Valdese proizašle su iz izvorne protestantske tradicije. Crkve reformacijske baštine ili evanđeoske crkve temelje se na Lutherovu protestantizmu i na tradiciji radikalnog krila reformacije.
Prvo vjera pa krštenje
Od Lutherove reformacije prihvatile su da su “Pismo, milost i vjera” temelj čovjekova odnosa s Bogom, a od radikalnog (anabaptističkog) krila reformacije prihvatile su nauk o učeništvu, uvjerenje da čovjek mora prvo vjerovati da bi primio krštenje, svijest o praktičnom provođenju Kristova poslanja naviještanja evanđelja – evangelizaciji te žar pri evangelizaciji te svijest da crkva i država moraju biti zakonski i praktično odvojene – tumače one poslanje crkava kojima pripadaju baptističke crkve, samostalne mjesne crkve različitih tradicija (pokreta braće, pokreta obnove crkve i karizmatskog pokreta), metodističke crkve i pentekostne crkve, s time da pojam “protestantske crkve” u širem smislu obuhvaća i “crkve reformacijske baštine”, ali i obrnuto, crkve reformacijske baštine su i protestantske crkve.
Premda protestantizam nije u nas zaživio kao u nekim drugim zemljama, reformirane crkve neprocjenjiv su dio hrvatske vjerske, kulturne i nacionalne baštine.
EVANGELIČKA CRKVA VALDESE
Nastala je 1170. u južnoj Francuskoj i sjevernoj Italiji kao posljedica propovijedanja Petera Walda, bogatog trgovca iz Lyona koji je razdijelio imovinu i počeo propovijedati evanđeosko siromaštvo. Crkva u Hrvatskoj ima bogomolju u Opatiji, na čijem je posvećenju bio i austrijski car Franjo Josip.
CRKVA RADOSNE VIJESTI
Nastala je u Njemačkoj, potječe iz Bratskog pokreta s kraja 19. stoljeća. U Zagrebu je osnovana 1993. godine na poticaj njemačkih misionara koji su tijekom rata dopremali humanitarnu pomoć, uz koju su pružali i duhovnu. Organizacija je novozavjetna, a kršćani su pozvani voditi svet život.
EVANGELIČKA CRKVA
Temelj je morala u 10 Božjih zapovijedi, a Bog uskrisuje sve
Evangelička vjera ne poznaje čistilište, krunicu, molitvu svecima, slikama, kipovima ili Mariji. Nema obvezne ispovijedi, ne postoji svećenik - posrednik između Boga i čovjeka, jedini je posrednik Isus, a vjernik ispovijeda svoje grijehe Bogu. Vjera prethodi krštenju, no krste se i djeca, a potvrda vjere dolazi poslije u konfirmaciji. Sveta večera sveti je sakrament, vjernici u kruhu i vinu primaju pravu krv Kristovu. Na koncu zemaljskog vijeka Bog uskrsava sve mrtve, slijedi opći Božji sud, vjernicima je zajamčen vječni život i vječna zajednica s Bogom, a nevjernicima vječno prokletstvo.
KRISTOVA CRKVA
Novi zavjet jedino je mjerilo
Dio Kristovih crkava u Hrvatskoj potječe iz Pokreta obnove Crkve koji je nastao u Velikoj Britaniji potkraj 18. i početkom 19. st. i drži se da Pokret obnove crkve nastavlja tamo gdje su protestantski pokret i pokret reformacije stali. Krist je najviši autoritet, a Novi zavjet jedino pravilo za vjeru i vjersku praksu i on opisuje jedinstvenu prirodu kršćanskog bogoslužja: molitva, pjevanje, Gospodnja večera, milodari i poruka iz Božje riječi. U Hrvatskoj djeluje 12 samostalnih i autonomnih Kristovih crkava.
EVANGELIČKA METODISTIČKA CRKVA
Metodizam je nastao u 18. stoljeću u Engleskoj, u svijetu danas ima oko 75 milijuna metodista, a u Hrvatskoj 10-ak članova. Zajednica je osnovana i registrirana 1995. Temeljna sveta knjiga je Biblija, a metodisti drže da postojanje različitih kršćanskih crkava ne razara jedinstvo Kristove crkve.
KRISTOVA DUHOVNA CRKVA ‘MALOKRŠTENIH’
Nastao je potkraj 1936. u Vojvodini, a 50-ih su osnovane zajednice i u Hrvatskoj. Vjeruju da duhovsko iskustvo prve Crkve nije samo prošlost nego da je sastavni dio i svakodnevnog života. Ističu značenje Djela apostolskih i silazak Duha Svetoga na apostole na blagdan Pedesetnice.
SAVEZ KRISTOVIH PENTEKOSTNIH CRKAVA
Savez je osnovan 1992. i sastoji se od sedam članica, od kojih je svaka samostalna, a sjedište saveza je u Zagrebu. Vjernici se drže pravila da ono što vjeruju potvrđuju životom i da se ne prilagođavaju svijetu. Dužni su poštovati vlast jer je od Boga. Krštenje se obavlja uranjanjem u vodu.
PROTESTANTSKA REFORMIRANA KRŠĆANSKA CRKVA
Vjernik se postaje krštenjem, a izvor vjerovanja je “samo Biblija”
Pripada krugu protestantskih crkava u najužem smislu, u vjerovanju, liturgijskoj praksi, ustrojstvu i disciplini, a reformirana je jer konfesionalno pripada krugu reformiranih, kalvinskih crkava koje slijede tradiciju Jeana Calvina. Vjernikom u formalnom smislu postaje se krštenjem (krste se i djeca), odnosno
obredom konfirmacije. Izvor vjerovanja i prakse je Sveto pismo (Sola Scriptura), priznaju se dva sakramenta (krštenje i Gospodnja večera) te nekoliko obreda, kao što su rukopolaganje, konfirmacija, vjenčanje, blagoslov obitelji. Krste se djeca čiji su roditelji vjernici, no mogu se krstiti i odrasli.
EVANĐEOSKA PENTEKOSTNA CRKVA
Naglasak na silasku Duha Svetog
Posljednjih nekoliko desetljeća 20. st. pentekostalizam je najdinamičniji i najbrže rastući kršćanski pokret u svijetu, s biblijskim temeljem, kao i u ostalih duhovskih pokreta, u silasku Duha Svetoga na prve kršćane. Krštenje i Gospodnja večera imaju sakramentalno značenje i snagu, krštenjem uranjanjem u vodu odrasli se kršćanin prima u zajedništvo Crkve, a preduvjet je obraćenje i osobna vjera. Prethodno treba proći katehezu, odreći se staroga načina života i prihvatiti poslušnost Kristu.
CRKVA CJELOVITOG EVANĐELJA
Dio je univerzalnog pentekostalnog pokreta, smatra se Crkvom reformacijske baštine, utemeljenom na kršćanskim načelima objavljenim u Bibliji, s dominantnim karizmatskopentekostalnim usmjerenjem, što znači da se naglasak stavlja na živu vjeru u Krista i djelovanje Duha Svetoga.
KRŠĆANSKA PROROČKA CRKVA
Pripada grupi nezavisnih crkava reformacijske baštine, započela je s djelovanjem 1997. u Zagrebu, nastavši kao posljedica molitve pastora Crkve i njegove supruge. Prve je godine djelovala kao kućna grupa, a registrirana je nakon godinu dana te je započela s javnom evangelizacijom (subotom na Trgu bana Jelačića u Zagrebu).
SAVEZ BAPTISTIČKIH CRKAVA
Krste se samo odrasle osobe, koje su odluku donijele zrelo
Baptisti su dobili ime po grčkoj riječi “baptizein”, što znači “uroniti nekoga u vodu”, kako je krstio Ivan Krstitelj i kako je kršten Isus, pa krštenje obavljaju uranjanjem osobe u vodu. Krste se odrasle osobe nakon što su odluku donijele zrelo i samostalno, a krštenje djece ne priznaje se valjanim pa se djeca i ne ubrajaju u članstvo Crkve. Od sakramenata priznaju samo krštenje i Večeru Gospodnju, no ne nazivaju ih sakramentima. Vjernici primaju kruh i vino, ali ne vjeruju da se događa čin pretvorbe, već da taj čin uvodi u živi spomen na Isusovu muku i zahvalnost za otkupljujuću žrtvu te ponovni dolazak.
REFORMIRANA KALVINSKA KRŠĆANSKA CRKVA
Političko podređeno vjerskom
Članom Crkve postaje se krštenjem, kojem prethodi molba za prijam. Biblija je Božja Riječ i objava te izvorište teologije, etike i prakse. Osnova kalvinizma naučavanje je o predestinaciji koju Calvin zove neshvatljivom Božjom tajnom. Temelj je ljudske predestinacije Isus Krist, a znak odabranosti osobe je prihvaćanje evanđelja i zajedništvo u vjeri i Gospodnjoj večeri. Duhovno mora vladati nad zemaljskim i religiozno nad političkim, a politika mora biti podređena izgradnji Božjeg kraljevstva na zemlji.
SAVEZ CRKAVA RIJEČ ŽIVOTA
U najširem smislu pripada crkvama reformacijske baštine, a temeljna učenja primio je iz pentekostno-karizmatskog pokreta. Zajednica je s najvećim porastom vjernika posljednjih godina. U Hrvatskoj je počela djelovati 1988. aktivnošću pastora Damira Šićka Alića i raširena je po cijeloj zemlji.
MEĐUNARODNA UJEDINJENA PENTEKOSTNA CRKVA
Crkva je nastala u SAD-u 1946., a 1989. godine u Iloku je registrirana prva zejednica kod nas. Krste se samo odrasle osobe, koje se pokaju za svoje grijehe i priznaju Krista kao spasitelja, potpunim uranjanjem u vodu, pri čemu izgovaraju: “U ime Gospoda Isusa Krista za oproštenje grijeha.”
>>Teolog Župančić: I protestanti u Hrvatskoj imaju svoga Stepinca
Svaka čast na predanosti Bibliji. Slažem se sa dosta stvari o kojima govorite. Ali ipak zar nebi bilo korisnije za Kršćanstvo da se borite u promjeni postojeće Crkve na bolje umjesto da osnivate novu. Podjele ne donose nikome dobro pa neće ni Kršćanima sigurno. Ja takođe nisam zadovoljan sa mnogim stvarima u svojoj Katoličkoj Crkvi, ali mi ne pada na pamet da idem u neku drugu Crkvu. Ako možeš mijenjaj svijet i crkvu na bolje, ako nemožeš onda barem mijenjaj sebe da budeš bolji vjernik. Biblija je jedini zakon!